Rastuća statistika o upisu djece u rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) skriva dubok jaz između regija i obiteljskih prihoda. Analiza Sare Čulo iz Instituta za javne financije pokazuje da se nejednakosti produbljuju unatoč ukupnom porastu uključenosti u posljednjem desetljeću.
Najizraženiji raskorak vidi se među najmlađima. U Virovitici jaslice pohađa tek svako peto dijete mlađe od tri godine, dok je u Zagrebu udio dvostruko veći – svako drugo. Sličan obrazac ponavlja se i između razvijenih jadranskih županija te gospodarski slabijih područja unutrašnjosti.
Europska komisija je Barcelonskim ciljevima odredila da bi do 2030. u vrtiće trebalo biti uključeno 45 % djece mlađe od tri godine i 96 % djece od treće godine do polaska u školu. Ni Hrvatska ni većina država članica zasad ne dosežu te pragove. Primjerice, Nizozemska uspijeva upisati 82 % djece mlađe od tri godine iz materijalno sigurnijih obitelji, dok Slovačka doseže svega 5 %.
Stručnjaci upozoravaju da djeca iz siromašnijih kućanstava nerijetko ostaju zakinuta za razvojne poticaje koje donosi sustavan boravak u vrtiću, zbog čega pozivaju državu i lokalne vlasti na hitnije i odlučnije mjere – od povećanja kapaciteta do financijskih olakšica za roditelje.