Hrvatska se nalazi na raskrižju između povlačenja kriznih potpora i uspostave održivog, tržišno vođenog rasta, ističe izv. prof. dr. sc. Pavle Jakovac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Ekonomist podsjeća da su vladine krizne mjere tijekom pandemije i energetskog udara „odigrale važnu stabilizacijsku ulogu”, ali naglašava kako su uvijek bile zamišljene kao privremeni instrument. Dugotrajno zadržavanje države u ulozi izravnog tržišnog aktera, upozorava, može stvoriti ovisnost poduzeća, iskriviti tržišne signale i povećati fiskalne rizike. Stoga povlačenje potpore mora biti postupno kako bi se zaštitili najugroženiji, ali i poslalo signal normalizacije.
-
Rast, ali uz upitnu održivost
• BDP u 2024. raste gotovo 4 %, što Hrvatsku svrstava među najbrže rastuće ekonomije EU-a.
• Glavni motor rasta su turizam, investicije iz EU fondova i javna potrošnja – sektori osjetljivi na vanjske šokove i privremene izvore financiranja.
• Projekcije HNB-a za 2025. i 2026. predviđaju usporavanje na oko 3 %. -
Inflacija i troškovi života
• Cijene hrane i usluga i dalje snažno rastu.
• Inflacija bi 2025. mogla biti nešto viša od ovogodišnje zbog skupljeg rada, nestabilnih energetskih tržišta i zastoja u globalnim lancima opskrbe.
• Pritisak na standard kućanstava povećava politički rizik prerano ukinutih mjera. -
Vanjski vjetrovi i potreba za domaćim pogonom
• Slabljenje globalne trgovine, više carine i rastući protekcionizam pojačavaju ranjivost male, otvorene ekonomije poput hrvatske.
• Izvozna orijentacija mora se dopuniti jačanjem unutarnjih izvora rasta kroz inovacije, digitalnu transformaciju i veću konkurentnost. -
Reforme kao jedini trajni odgovor
• Modernizacija javne uprave, rasterećenje poslovnog okruženja i ulaganje u ljudski kapital ključni su za ubrzanje produktivnosti.
• Bez strukturnih zahvata razlika u razvijenosti prema naprednijim članicama EU-a teško će se smanjivati.
Zaključno, Jakovac poručuje da Hrvatska ulazi u razdoblje „testa zrelosti” u kojem privremene potpore treba zamijeniti dugoročnim reformama. Samo tako, naglašava, članstvo u EU-u i europodručju može se pretvoriti u trajno podizanje životnog standarda.