Izrael je pojačao pritisak na zapadne saveznike nakon što se više država izjasnilo da su spremne priznati Palestinu već ovog mjeseca na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Jeruzalemu ministar vanjskih poslova Gideon Saar upozorio je da bi odluka Pariza, Londona i drugih europskih prijestolnica predstavljala „golemu pogrešku”. „Ne može se razdvojiti pitanje države od pitanja mira jer bi to još više otežalo postizanje mira”, poručio je Saar, dodavši da će takav potez „potaknuti Izrael da također poduzme jednostrane mjere” – premda nije otkrio o kakvim je mjerama riječ.
• Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će Pariz priznati Palestinu na zasjedanju UN-a krajem rujna. • Kanada, Australija i Belgija signalizirale su da bi mogle slijediti isti put. • Velika Britanija je poručila da će priznanje uslijediti ako do tada ne bude dogovoren prekid vatre u Pojasu Gaze.
S druge strane Atlantika, američki državni tajnik Marco Rubio 4. rujna je upozorio da bi Tel Aviv mogao odgovoriti aneksijom dijelova okupirane Zapadne obale, istodobno izbjegavši osudu židovskih naselja na tom području.
Najave nisu ostale samo na riječima. Izrael je u kolovozu odobrio gradnju 3 400 novih stambenih jedinica na Zapadnoj obali, potez koji međunarodna zajednica smatra ozbiljnim udarom na održivost buduće palestinske države. Krajnje desni ministar financija Bezalel Smotrich otišao je korak dalje: europskim čelnicima zaprijetio je da će, ako Palestinu priznaju u rujnu, Izrael anektirati cijelu Zapadnu obalu.
I dok diplomatski sat otkucava prema sjednici Opće skupštine, Tel Aviv jasnom retorikom pokušava obeshrabriti val međunarodnih priznanja. Hoće li simboličan čin priznavanja postati okidač za nove jednostrane poteze na terenu, ovisit će o političkim kalkulacijama – i u zapadnim prijestolnicama i u izraelskoj vladi.
