Izraelske obrambene snage (IDF) u subotu su pozvale stanovnike grada Gaze da napuste svoje domove i krenu prema obalnom području Han Junisa na jugu enklave, upozoravajući da se „operacije provode po cijelom gradu”. Glasnogovornik vojske Avichay Adraee poručio je kako će raseljeni ondje pronaći hranu, medicinsku skrb i sklonište.
Ofenziva na najveće urbano središte Pojasa Gaze traje tjednima. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, uz potporu desničarske koalicije, naredio je zauzimanje grada premda se, prema tvrdnjama izraelskih dužnosnika, vojni vrh tomu protivio. Unatoč rezervama, na bojište je pozvano desetke tisuća pričuvnika. Vojska tvrdi da trenutačno kontrolira gotovo polovicu grada i oko 75 % čitave enklave.
Napadi ugrožavaju stotine tisuća ljudi koji su u Gazu pobjegli tijekom gotovo dvogodišnjih borbi; prije rata ondje je živjelo oko milijun stanovnika. Mnogi su već višestruko raseljeni i odbijaju još jedno bježanje na jug.
Unutarnji i vanjski pritisci Izrael se zbog visoke civilne smrtnosti i drastičnog ograničenja humanitarne pomoći suočava s rastućom diplomatskom izolacijom. Unutar zemlje obitelji talaca pozivaju na dogovor koji bi okončao rat i osigurao oslobađanje preostalih 48 zarobljenika; vjeruje se da je 20 njih još živo. Netanyahu inzistira na modelu „sve ili ništa” – puštanje svih talaca i istodobna predaja Hamasa.
Hamas, koji Pojasom Gaze upravlja gotovo dva desetljeća, spreman je na djelomično puštanje talaca uz privremeno primirje, no traži potpun završetak rata i povlačenje izraelskih snaga za oslobađanje svih. Ministar obrane Israel Katz poručio je da će operacije „biti pojačane sve dok Hamas ne prihvati izraelske uvjete ili bude uništen”.
Težak ljudski danak Prema palestinskim podacima koje priznaju Ujedinjeni narodi, izraelske zračne i kopnene akcije dosad su usmrtile oko 63 000 ljudi, većinom civila, među kojima 19 000 djece. Ofenziva je pokrenuta nakon napada pod vodstvom Hamasa na Izrael u listopadu 2023., kad je poginulo 1 200 ljudi, a 251 osoba je oteta.
UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres stanje u Gazi naziva „katastrofom uzrokovanom ljudskim djelovanjem”. Inicijativa za sigurnost hrane (IPC) 22. kolovoza prvi je put službeno proglasila glad u regiji koja obuhvaća grad Gazu, navodeći „razumne dokaze” da ona traje još od 15. kolovoza. Guterres je uvjete opisao kao „živi pakao”.
Istodobno, Međunarodna udruga istraživača genocida (IAGS) usvojila je rezoluciju prema kojoj „politike i postupci Izraela u Gazi ispunjavaju pravnu definiciju genocida” iz Konvencije UN-a iz 1948. godine.
Dok se izraelske postrojbe približavaju središtu Gaze, a stanovništvo opet kreće u bijeg, humanitarna i politička drama Pojasa Gaze ulazi u novu, još opasniju fazu.
