Ledenjaci u europskim Alpama mogli bi doživjeti najbrži tempo nestajanja za samo osam godina, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change. Znanstvenici prognoziraju da će više od stotinu alpskih ledenjaka trajno nestati do 2033., dok se sličan vrhunac gubitaka u zapadnoj Kanadi i Sjedinjenim Državama očekuje manje od desetljeća poslije, kada bi ondje moglo nestajati više od 800 ledenjaka godišnje.
• Danas na planetu postoji oko 200 000 ledenjaka, a trenutačno ih godišnje iščezne približno 750. • Uz nastavak sadašnjih globalnih politika, koje bi zagrijavanje zadržale na otprilike 2,7 °C iznad predindustrijske razine, tempo nestajanja popeo bi se na oko 3 000 ledenjaka na godinu do 2040. i ostao na toj razini sve do 2060. • Do kraja stoljeća moglo bi se otopiti čak 80 % današnjih ledenjaka.
Analizom satelitskih snimki više od 200 000 ledenjaka i primjenom triju neovisnih modela, tim istraživača utvrdio je da su najmanji i najbrže topljivi ledenjaci ujedno i najranjiviji. U Središnjoj Europi, gdje se nalazi oko 3 200 ledenjaka, predviđa se smanjenje ukupne ledene mase od 87 % do 2100. čak i ako globalno zagrijavanje ostane unutar 1,5 °C; u scenariju od 2,7 °C gubitak bi skočio na zastrašujućih 97 %.
Nestanak ledenjaka već sada ima snažan simbolički odjek: diljem svijeta održavaju se „pogrebi” za izgubljenim ledenim masama, a u jedinstvenom registru Global Glacier Casualty List bilježe se njihova imena i povijest.
Osim emocionalnog gubitka, topljenje ledenjaka ugrožava opskrbu vodom, turizam i energetiku planinskih zajednica. Autori studije stoga upozoravaju na potrebu za brzim prilagodbama — od novih poljoprivrednih kultura i gospodarskih modela nakon turističke sezone zimskih sportova, do eksperimentalnog stvaranja umjetnih ledenjaka, što se već testira u Kirgistanu.
Znanstvenici zaključuju da će jedino drastično smanjenje emisija fosilnih goriva usporiti ovaj alarmantni trend: „Svako ograničenje zagrijavanja sada znači tisuće očuvanih ledenjaka u budućnosti.”