Izborna noć donijela je jasne pobjednike i gubitnike na hrvatskoj političkoj sceni. Najveći dobitnici su zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je unatoč brutalnoj difamacijskoj kampanji ostvario još uvjerljiviju pobjedu, i HDZ koji je nakon debakla na predsjedničkim izborima doživio snažan povratak. Veliki iskorak napravile su i dvije relativno nove, ali već prepoznatljive žene – Marija Selak Raspudić u Zagrebu i Iva Rinčić u Rijeci.
Andrej Plenković bio je vidno zadovoljan izborima, tvrdeći kako su „potpuno anulirali predsjedničke izbore“ i vratili Hrvatsku u stanje HDZ-ove potpune dominacije. HDZ sada vodi u 16 županija, od čega je u šest pobijedio već u prvom krugu i nije izgubio nijednu utvrdu. U Osijeku je Ivan Radić obranio mandat, u Splitu Tomislav Šuta ozbiljno prijeti gradonačelniku Puljku, a Sisak nakon dvanaest godina više nije u rukama SDP-a. Čak i u Zagrebu, gdje HDZ nije ušao u drugi krug, imat će veći broj zastupnika u gradskoj skupštini.
Ovakav rezultat HDZ-a potaknut je i, kako se navodi, „ogromnom indisponiranošću SDP-a“. U Osijeku je Radićev uspjeh pokazao i rast utjecaja Plenkovićeva unutarstranačkog rivala Ivana Anušića, sadašnjeg gazde Slavonije, što i dalje unosi napetost unutar HDZ-a.
S druge strane, Hrvatska sve više klizi u jednostranačje, upozorava Jadranka Kosor, a zabrinjava i podatak da je u skoro petini lokalnih jedinica izborna utrka bila bez prave konkurencije – natjecao se samo jedan, uglavnom HDZ-ov kandidat. Ovakvu opasnu redukciju demokracije HDZ tumači kao vlastiti uspjeh.
Tomašević je pak „sam protiv cijelog konglomerata državnih struktura“ uspio još jednom uvjerljivo pobijediti, osvojivši više od 47 posto glasova i osiguravši većinu u skupštini jaču nego dosad. Odluka o zajedničkom izlasku na izbore sa SDP-om pokazala se ispravnom, iako SDP sada funkcionira kao junior partner. U drugi krug Tomašević ide s Marijom Selak Raspudić, koja ima trostruko manje glasova, što upućuje na novu dvotjednu žestoku kampanju.
Posebno intrigira politički uzlet žena – osim Selak Raspudić, u Rijeci je Iva Rinčić kao kandidatkinja šest manjih stranaka osvojila oko 40 posto glasova i prvi put nakon više od tri desetljeća izbacila SDP iz gradske vlasti, što je prava senzacija izbora.
SDP je najveći gubitnik ovih izbora. Umjesto najavljenog oporavka, izgubili su tradicionalna uporišta, poput Siska i vjerojatno Rijeke, a nisu osvojili ni jedan novi grad. Stranački vođa Siniša Hajdaš Dončić pokušavao je relativizirati debakl, svaljujući krivnju na lokalne organizacije, dok je loša kadrovska politika i dalje njihov glavni kamen spoticanja.
Drugi veliki gubitnik je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, čije su tempirane afere protiv oporbenih kandidata na kraju imale suprotan efekt. Birači su kaznili gotovo sve koji su agresivno koristili DORH-ove istrage za političke obračune, a slučaj Hipodrom pokazao je opasnost takve politizacije pravosuđa. Premijer Plenković proglasio je: „Maske su pale“, iako još ništa nije dokazano, čime je dodatno razbuktao tenzije.
Još jedna skupina gubitnika su stranke i pojedinci istrošeni političkom trgovinom i klijentelizmom, poput bandićevaca u Zagrebu i IDS-a u Istri, a politička likvidacija beskrupuloznih aktera tumači se kao korisna za zdravlje nacije.
Ovo su izbori u kojima se, više nego ikada, osjetio upliv podzemlja u političke procese, pogotovo u Zagrebu. Ishodi stoga nadilaze lokalne okvire i odražavaju duboke poruke cijeloj Hrvatskoj. Plenković bi sada mogao kapitalizirati uspjeh i raspisati prijevremene parlamentarne izbore, dodatno učvrstivši svoju moć nad posrnulim SDP-om i sve slabijim partnerima s desnice.
