Ispod masiva Alpa završen je istražni tunel Baznog tunela Brenner, ključna dionica buduće najduže željezničke veze na svijetu. Tunel dugačak 57,5 kilometara – 27,2 kilometra u Italiji i 30,3 u Austriji – probijen je s odstupanjima mjerljivima u centimetrima, a u gradnji je sudjelovalo više od stotinu radnika iz Hrvatske, od Karlovca do Dubrovnika.
Istražni se koridor nalazi 10 do 12 metara ispod dviju glavnih cijevi čiji će ukupni profil, nakon dovršetka, iznositi impresivnih 64 kilometra. U prvoj fazi služio je za geološka istraživanja, a u eksploataciji će preuzeti uloge drenaže, održavanja i evakuacije.
Radove na talijanskoj strani vodio je konzorcij predvođen kompanijom Webuild. Mehanizacija je odradila lavovski dio posla: tri stroja za bušenje (TBM) izbacila su oko 42 kilometra usjeka, dok je preostali dio izveden klasičnim rudarskim metodama. Strojem nazvanim Flavia iskopano je više od 14 kilometara, a preciznost spojeva na dionicama dugim gotovo 30 kilometara eliminirala je potrebu za naknadnim korekcijama.
Projekt je krenuo 2008. u Italiji, godinu poslije u Austriji, te je unatoč 16-godišnjem kašnjenju postigao povijesnu prekretnicu. Spoj talijanskog i austrijskog dijela, planiran za 2025., otvorit će put završetku cijelog sustava do 2032. godine.
Bazni tunel Brenner dio je skandinavsko-mediteranskog koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T) koji povezuje Helsinki i Maltu. Kada cijevi budu potpuno operativne, putnički će vlakovi juriti do 250 km/h, a vožnja između Fortezze i Innsbrucka skratit će se s današnjih 80 na samo 25 minuta. Ključni cilj jest preusmjeriti teret i putnike s prenapučenih alpskih cesta na željeznicu, čime će se smanjiti emisije stakleničkih plinova i očuvati osjetljivi planinski ekosustav.