Mladi liječnici u Hrvatskoj i dalje rade na rubu izdržljivosti, proizlazi iz drugog vala longitudinalnog istraživanja „Studija hrvatskog liječništva” koje je provela Hrvatska liječnička komora (HLK).
Prema njihovim odgovorima, specijalizanti godišnje odrade više od 300 sati prekovremenog rada, često i kada su bolesni, a nerijetko ih se raspoređuje na više radilišta unutar iste bolnice. Svaki drugi ne uspijeva završiti sve obveze tijekom propisanog radnog vremena, dok je prosječno zadovoljstvo ravnotežom privatnog i poslovnog života samo 5 od 10 bodova.
„Naši su specijalizanti kronično iscrpljeni zbog prevelikog radnog opterećenja… osjećaj stalne utrke s vremenom i dalje je izražen”, upozorio je predsjednik Povjerenstva HLK-a za mlade liječnike Nikola Prpić, napomenuvši da je broj prekovremenih sati doduše pao za 29 posto u odnosu na prvo istraživanje, ali bez značajnog učinka na doživljaj premorenosti.
Slab mentorstvo, skromne kompetencije
Posebno alarmantni podaci stižu iz sustava specijalističkog usavršavanja:
- svaki drugi specijalizant nikada nije razgovarao s glavnim mentorom o planu specijalizacije,
- povratne informacije o vlastitom radu rijetko ili nikada ne dobiva,
- 41 % ispitanika nezadovoljno je mogućnostima stjecanja praktičnih vještina,
- 53 % smatra da kvaliteta stečenih kompetencija nije dovoljna.
Motivacija pada, odlazak i dalje opcija
Razočaranje zanimanjem raste: medicinu bi ponovo upisalo tek 36 % mladih liječnika (prije tri godine gotovo polovica). Čak 74 % smatra da su im plaće neadekvatne, ocijenivši ih prolaznom ocjenom 4,5/10. Više od polovice povremeno razmišlja o odlasku u inozemstvo, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2022.
HLK ističe kako sustav „opstaje zahvaljujući predanosti i žrtvi specijalizanata i svih ostalih liječnika, što dugoročno nije održivo”.
Poziv na hitnu reformu
Predsjednik Komore Krešimir Luetić poručuje da je specijalističko obrazovanje „nezadovoljavajuće i zastarjelo” te ne pruža razinu znanja i vještina koju zdravstveni sustav treba. HLK stoga traži cjelovitu reformu: nacionalno raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija te znatno jače mentorstvo. „HLK je spreman preuzeti odgovornost za upravljanje ovim iznimno značajnim procesom usavršavanja liječnika i njegovo reformiranje”, naglasio je Luetić.
Komora zaključuje da bez brze promjene uvjeta rada i edukacije Hrvatska riskira daljnji odliv mladih liječnika, a time i ozbiljno urušavanje zdravstvene skrbi.