Poreč – U hotelu Valamar Diamant jutros je otvorena konferencija „Green Istria 2030 – Nove investicije u istarski turizam“, okupivši turističke profesionalce, lokalne čelnike i gospodarstvenike s ciljem da rasprave kako Istru voditi kroz iduće desetljeće održivog razvoja.
Tea Tidić, jedna od organizatorica skupa, u uvodu je naglasila da je „regija posljednjih desetljeća rasla na kvaliteti, autentičnosti i održivosti, ali da je došlo vrijeme za ulaganja koja zajednici i okolišu donose dugoročnu vrijednost, a ne samo profit“.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je da Hrvatska već sada prednjači u Europi po održivim turističkim praksama: „Zelena tranzicija u investicijama nije nadstandard ni luksuz, nego ulaganje u našu budućnost i opstojnost kao destinacije.“
Rekordna posezona – ali uz oprez
Glavina je ocijenio da je tekuća godina donijela najbolju posezonu dosad te snažan rast u predsezoni. Prvi put su, rekao je, rekordni dolasci i noćenja zabilježeni izvan špice srpnja i kolovoza. „Rujan i listopad su iznad svih očekivanja, s više od 5 % rasta, što potvrđuje da Hrvatska postaje cjelogodišnja destinacija“, dodao je.
Unatoč izvrsnim brojkama, upozorio je da se konkurentnost mora jačati kroz bolji omjer cijene i kvalitete. „Ako želimo zadržati sadašnje cijene, moramo podići razinu usluge. Ako kvaliteta ne raste, jedina odgovorna mjera je korekcija cijena“, poručio je ministar, podsjetivši da je promet u predsezoni i posezoni bio snažan upravo zato što su cijene bile niže.
Panel o budućnosti Istre
Nakon izlaganja uslijedila je panel-rasprava u kojoj sudjeluju porečki gradonačelnik Loris Peršurić, direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin, član Uprave Unilinea Ivan Rukavina i poduzetnik Danko Končar. Raspravljat će se o tome kako nove, zelene investicije mogu očuvati istarski identitet, podići kvalitetu ponude i produžiti sezonu.
Zaključak skupa jasan je: Istra želi ostati primjer održivosti, ali će to uspjeti samo ako nove investicije istodobno čuvaju prirodu, unapređuju život lokalnog stanovništva i nude gostu stvarnu vrijednost za novac.
