Na temelju podataka Popisa stanovništva 2021. nastala je karta Hrvatske koja prikazuje gradove i općine gdje se najmanje 5 % stanovnika izjasnilo kao ateisti. Crvena boja jasno otkriva regionalne razlike: sekularnost se najviše koncentrira uz obalu, u većim gradovima i – najizraženije – u cijeloj Istri.
• Crvene točke na karti čine svojevrsne „otoke“ nereligioznosti u Zagrebu, Rijeci i Splitu, no jedina cjelovito obojena regija jest Istra.
• Povjesničari i sociolozi sekularni kontinuitet poluotoka povezuju s višestoljetnim srednjoeuropskim i talijanskim utjecajima, snažnom regionalnom autonomijom te gospodarstvom okrenutim turizmu i otvorenosti. Takva kombinacija, procjenjuju stručnjaci, potiče pluralizam svjetonazora i umanjuje presudan utjecaj Crkve.
• Rezultat se osjeća i u svakodnevici: Uskrs u Istri mnogima ostaje važan datum, ali manje kao strogo vjerski, a više kao obiteljski i društveni blagdan. Za razliku od dijelova Slavonije ili Dalmatinske zagore, gdje liturgija ostaje središte proslave, istarski će stolovi češće okupiti rodbinu i prijatelje zbog zajedništva i običaja, ne nužno zbog vjere.
Karta tako potvrđuje dugogodišnji dojam da se religijski krajolik Hrvatske lomi upravo na Jadranu – s jedne strane tradicionalno pobožna unutrašnjost, s druge liberalnija obala, a u sredini Istra koja se i po ovom pitanju izdvaja kao posebna priča.