Čak polovica zaposlenih u Hrvatskoj smatra se sretnom, pokazuje opsežno istraživanje tvrtke Alma Career Croatia provedeno na više od 3 000 ispitanika putem portala MojPosao. Još 34 % ispitanika ne zna kako bi opisalo vlastitu svakodnevicu, dok se 16 % otvoreno deklarira nesretnima.
Novac ipak čini razliku
• U skupini radnika s najviših 10 % primanja sretno je 65 %, a nesretno samo 7 %. • Među onima s najnižih 10 % plaća sretno je tek 40 %, dok je nesretnih 28 % – gotovo četiri puta više nego u najplaćenijoj skupini.
Srednja dob – najviše zadovoljstva, ali i frustracija
Radnici između 25 i 45 godina najčešće se izjašnjavaju sretnima (52–53 %), no upravo u tim godinama nalazi se i najviše nesretnih (17 %). Najmlađi, do 25 godina, imaju najmanji udio nezadovoljnika – 13 %. Razlike među spolovima nisu uočene.
Gdje rade najsretniji
• Marketing, oglašavanje i PR – sretno 64 % zaposlenih • Ljudski resursi – 60 % • Osiguranje, zaštita i sigurnost – 59 % • Medicina i socijalna skrb – 55 % • Obrazovanje i znanost – 52 %
S druge strane, najmanje zadovoljstva bilježe promet i logistika (40 %), građevina (41 %), strojarstvo (43 %) te turizam i ugostiteljstvo (43 %).
Državne firme donose više radosti, ali i više razočaranja
U državnim poduzećima sretnih je 56 %, no tamo se pojavljuje i najveći postotak nesretnih (20 %). U privatnim tvrtkama u hrvatskom vlasništvu zadovoljnih je 48 %, a nesretnih 17 %.
Školovanje podiže raspoloženje
• Magistri struke – 55 % sretnih, 13 % nesretnih • Prvostupnici – 53 % sretnih, 16 % nesretnih • Viša stručna sprema – 51 % sretnih, 10 % nesretnih • Srednja stručna sprema – 46 % sretnih, 18 % nesretnih
Jadran prednjači, kontinentalni sjever zaostaje
Najzadovoljniji radnici žive u Istri i na Kvarneru – 54 % ih se smatra sretnima, a samo 14 % nesretnima. Slijede Grad Zagreb i Zagrebačka županija (52 %), te istočna Hrvatska (51 %). U Dalmaciji je sretnih 49 %.
Najmanje zadovoljni su zaposlenici u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj, gdje sreću osjeća tek 41 % radnika. Posebno se izdvaja središnja Hrvatska s čak 24 % nesretnih.
Zaključak
Rezultati potvrđuju da bolja plaća, viša stručna sprema i rad u kreativnim ili „ljudskim” sektorima značajno povećavaju osjećaj zadovoljstva poslom. Ipak, istraživanje ostavlja otvoreno pitanje kako dugoročno podići raspoloženje radnika u slabije plaćenim granama i regijama koje kaskaju za obalom.