Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Estonija, Litva, Poljska i ostale članice NATO-a na istočnoj granici ubrzano pretvaraju svoje bolničke sustave u ratno spremne strukture.
Najvažnije mjere
• Zalihe i skloništa: bolnice gomilaju zalihe lijekova i medicinskih potrepština te premještaju operacijske sale u podzemlje kako bi ih zaštitile od mogućih napada.
• Zaštitna oprema: medicinsko osoblje dobiva kacige i pancirke, a hitne službe u Estoniji već nose prsluke otporne na metke.
• Rezervne komunikacije: Estonija dijeli satelitske telefone bolnicama i priprema plan za izdvajanje vlastite internet mreže ako tradicionalne veze padnu.
• Vježbe u realnom vremenu: litavska dvodnevna vježba „Željezni vuk” prvi je put spojila vojsku, policiju, vatrogasce i zdravstveni sektor u simulaciji masovnih žrtava.
"Kada su mediji izvijestili da je rat počeo u Ukrajini, bilo je zastrašujuće… nismo znali jesmo li spremni", priznaje bolničarka Martyna Veronika Noreikaitė. Nakon niza vježbi tvrdi da je danas mirnija, ali poručuje da bi se one "trebale češće događati".
Osjećaj hitnosti zajednički je cijelom istočnom krilu. „To nije pitanje hoće li [Rusija] napasti. To je pitanje kada”, upozorava Ragnar Vaiknemets, zamjenik glavnog ravnatelja Estonskog zdravstvenog odbora.
Litvanski zamjenik ministra zdravstva Daniel Naumovas surovo rezimira geopolitički položaj regije: „Imamo loše susjede ovdje: Rusiju i Bjelorusiju.”
Poljska dužnosnica Katarzyna Kacperczyk podsjeća da je za pogranične članice Unije ratna spremnost „pitanje od najveće važnosti”, dok su zapadnije smještene države u znatno mirnijem okružju.
Poruka s Baltika jasna je: iluzija europske sigurnosti nestala je. Na istočnim vratima NATO-a zdravstveni sustavi postaju ključna karika obrane, a pripreme se provode kao da je rat tek pitanje dana.