Od prapovijesnih gradina do baroknih trgova, gradska vrata na istarskom poluotoku ostaju najupečatljiviji trag graditeljskog umijeća i političke moći. Kroz njih su prolazile karavane, vojske, ali i dnevni život građana; danas su ponajprije svjedoci bogate prošlosti regije.
Najstarije tragove organizirane obrane nalazimo na gradinama kao što su Nezakcij, Monkodonja i Picugi. Ulazi su bili uski, savijeni pod pravim kutom, s masivnim dovratnicima i arhitravom – rješenje koje je neprijatelju otežavalo prodor.
Rimska kolonizacija donosi novi, standardizirani sustav. U Puli su tako postojala četvera simbolična vrata – „zlatna, srebrna, željezna i brončana” – prema uzoru na rimski vojni logor. Danas su očuvana Herkulova i Dvojna vrata te, djelomično, slavoluk poznat kao Zlatna vrata. Uz svaka su vrata stajale po dvije kule, dok su Zlatna vrata imala i dodatnu unutarnju kulu, pretvarajući ulaz u malu tvrđavu.
• Herkulova vrata prepoznatljiva su po reljefu junaka i toljage, smještenom između dviju srednjovjekovnih okruglih kula.
• Dvojna (Porta Gemina) iz 2.–3. st. dvostrukim polukružnim otvorom vodi prema Arheološkom muzeju i Kaštelu.
• Slavoluk Sergijevaca, građen u kasnohelenističkom stilu, podigla je Salvija Postuma u čast triju članova obitelji Sergijevaca.
U Poreču su četvera vrata čuvala ulaze kroz bedeme. Istočna su se oslanjala na Peterokutnu kulu iz 15. stoljeća, a do njih je nekada vodio most preko opkopa, čiji su kameni tragovi otkriveni 2005. godine ispod Decumanusa.
Rovinj, nekad otočić, imao je sedam, a danas čuva troja vrata – Sv. Benedikta, Sv. Križa i Sottomuro. Barokni Balbijev luk iz 17. stoljeća nastao je upravo na mjestu glavnih srednjovjekovnih vrata.
U unutrašnjosti, vrata su nerijetko nadograđivana obrambenim kulama. Motovun ima dvoja vrata – vanjska čuvaju lapidarij s antikvim reljefima, a iznad unutarnjih se u 16. stoljeću uzdigla visoka branič-kula koja je dobila nadimak Nova vrata.
Renesansa i barok stvaraju novu estetiku: Balbijev luk u Rovinju (1678.), barokna Porta Sanfiore u Labinu (1589.) i Mala vrata u Buzetu odlikuju se raskošnom dekoracijom i mletačkim lavovima.
S vremenom je obrambena uloga nestajala. U 19. stoljeću zidine se demilitariziraju, a vrata ostaju tek baština. Ipak, simbolika je preživjela; humska bakrena vrata, postavljena 1981., nose glagoljski natpis: „Vrata se ne zatvaraju danju, nema noći u ovom gradu.”
Danas su istarska vrata kulturni spomenici – od glavnih vrata u Vrsaru ukrašenih lavom Sv. Marka, preko romaničkih vrata Gračišća, do gotičkih vrata Sv. Lovreča s enigmatičnim natpisom „Vidistis, videtis, videbitis”. Svako od njih čuva priču o gradu koji je od srednjovjekovne utvrde postao otvoreni prostor susreta, ali i podsjetnik da su nekada svi putovi u Istri vodili – kroz vrata.