Zabrana rada proruskih glasila na području Europske unije, uvedena ubrzo nakon invazije na Ukrajinu 2022., pokazala se nedovoljno učinkovitom, zaključuje londonski Institute for Strategic Dialogue (ISD). Think-tank je u najnovijem izvješću utvrdio da se „u velikoj većini slučajeva” i dalje može nesmetano pristupiti kanalima pod kontrolom Kremlja, unatoč službenim sankcijama Bruxellesa.
ISD je analizirao dostupnost 26 sankcioniranih ruskih medija kroz 58 internetskih domena u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Istraživanje je obuhvatilo tri najveća pružatelja internetskih usluga u svakoj zemlji. Glavni nalazi:
• U Slovačkoj su dostupni svi sankcionirani portali, što autori povezuju s proruskom reputacijom premijera Roberta Fica. • U Poljskoj se može otvoriti najmanje 50 domena, dok se Francuska i Njemačka ističu kao najuspješnije u provedbi blokada. • Većina tih medija bilježi manje od tisuću mjesečnih pregleda u EU-u, no pet portala u Njemačkoj premašuje 50 tisuća posjetitelja mjesečno.
Bruxelles je nakon početka rata zabranio RT, Sputnjik i druge državne kanale, optužujući ih za vođenje „informacijskog rata”. No think-tank tvrdi da je Europska komisija zakazala u pružanju konkretnih uputa državama i operaterima: „Nije uspostavljena referentna lista različitih verzija i domena” koje zabranjeni mediji koriste, pa je provedba ostala neujednačena.
ISD stoga poziva Komisiju da hitno objavi „stalno ažuriranu i javno dostupnu listu“ svih relevantnih domena, smatrajući da bi upravo to olakšalo učinkovitu, ciljanu i pravodobnu blokadu proruskih propagandnih kanala.
Izvješće upozorava kako „snažna prisutnost ruskih državnih medija na internetu predstavlja trajnu prijetnju zapadnim demokracijama” te naglašava da dosadašnje tehničke barijere koje su postavile telekom-tvrtke ostaju „uglavnom neučinkovite”.