Stručnjaci Instituta Ruđer Bošković (IRB) i partnera u utorak su prvi put javno prikazali potpuno funkcionalan složaj kvantne komunikacijske infrastrukture – CroQCI, projekt vrijedan gotovo tri godine rada koji bi trebao postaviti novi standard kibernetičke sigurnosti u zemlji.
Voditelj projekta Bojan Schmidt podsjetio je da rastuća prijetnja kvantnih računala prijeti „razbijanju” današnjih kriptografskih sustava. „Nakon gotovo tri godine rada možemo pokazati funkcionalnu kvantnu mrežu i to je jedan od oblika odgovora na predviđenu nadolazeću kvantnu prijetnju kako bismo podigli sigurnost mrežnih komunikacija na višu razinu od postojeće koja se koristi na konvencionalnom internetu”, poručio je Schmidt.
Kvantna distribucija ključeva (QKD) ne oslanja se na računalnu snagu ni algoritme, nego na zakone kvantne fizike: svako presretanje fotona odmah se detektira, pa je kompromitacija ključa onemogućena u startu. Demonstracija u Zagrebu obuhvatila je tri stupa buduće mreže:
- kvantne prijemnike s optičkim modulima i supravodljivim fotonskim detektorima,
- sustav „kvantnog operatera” koji stvara prepletene parove fotona,
- hardverske enkriptore koji poruke šifriraju kvantno generiranim ključevima.
Znanstveni voditelj Martin Lončarić uživo je uspostavio ultra-zaštićen videopoziv između čvora „Barbara” na IRB-u i sjedišta tvrtke Odašiljači i veze (OIV) na Žitnjaku, koristeći opremu ugrađenu u standardne telekomunikacijske ormare.
CroQCI okuplja osam nacionalnih institucija – od sveučilišta do Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost – i ulazi u završnih šest mjeseci. Cilj je dograditi mrežu kombinacijom zemaljske optike i satelitskih veza te je povezati s budućom paneuropskom mrežom EuroQCI.
Iz perspektive operatera, kvantna enkripcija dramatično mijenja pravila igre. „Komunikacija o kojoj pričamo odnosi se na podatkovnu komunikaciju s računala digitalne opreme koju zapravo nitko ne može pročitati, osim krajnjih korisnika koji koriste povezane enkriptore. Sto posto je otporna na hakere, potpuna je sigurnost jer je ključ koji se koristi u kriptoalgoritmu kvantno generiran te se bilo kakvo presretanje lako detektira”, naglasio je Duje Gašeperov iz OIV-a.
Iako globalni standardi za kvantne mreže još nisu formalizirani, Schmidt očekuje da će „za nekoliko godina postati standard”. Hrvatska tako ne čeka rješenja drugih, već ih, kako ističu na IRB-u, razvija vlastitim znanjem i tehnologijom, potvrđujući da kvantna komunikacija izlazi iz laboratorija i ulazi u realne optičke mreže hrvatske metropole.