Više od 110 znanstvenika i stručnjaka iz deset zemalja okupilo se u Zagrebu na 6. hrvatskom simpoziju o invazivnim vrstama kako bi upozorili na sve veću prijetnju biljkama, životinjama i ljudskom zdravlju. Procjena je da invazivne vrste Europsku uniju godišnje stoje oko 12 milijardi eura, a Hrvatska nije iznimka.
Biolog Sven Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta podsjetio je da one „zauzimaju prostor i uzrokuju brojne štete, od zdravstvenih problema poput ambrozije i tigrastog komarca do velikih gubitaka u šumarstvu i poljoprivredi”. Upozorio je da „građani vide tek deset posto problema, dok se najveća šteta događa na ekosustavima” te naglasio važnost ranog otkrivanja i brze reakcije.
Nova pošast: smeđa alga i plutajuća mekčina Znanstvenici su posljednjih godina registrirali niz novih napadača, među kojima su morska smeđa alga, slatkovodna plutajuća vodena mekčina i gljiva velika polipovka. Ove vrste munjevito mijenjaju strukturu staništa i potiskuju autohtone organizme.
Prijave preko aplikacije Kako bi se suzbijanje ubrzalo, razvijena je aplikacija „Invazivne vrste u Hrvatskoj” putem koje građani mogu dojavljivati nalaze, što omogućuje brže intervencije stručnjaka.
Gradovi kao početna točka širenja Biljana Janev Hutinec iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba istaknula je da invazivne vrste najprije osvajaju urbana područja: „Čovjek je taj koji ih donosi namjerno ili nenamjerno, a iz gradova se dalje šire u prirodu.” U sklopu projekta „Nepozvani gosti u prirodu” zagrebački stručnjaci kontroliraju brojnost crvenouhe kornjače i stabla pajasena. Agresivna kornjača potiskuje našu barsku kornjaču jer zauzima ista staništa, dok je pajasen sve prisutniji uz prometnice.
Povratak orijentalnog stršljena Na skupu je zabilježeno i ponovno pojavljivanje orijentalnog stršljena, vrste koja je s hrvatskih prostora nestala prije više od šest desetljeća, što dodatno pojačava zabrinutost stručnjaka.
Unatoč svemu, sudionici simpozija ističu da se Hrvatska zasad relativno dobro drži u europskom kontekstu, iako je već oko 30 vrsta s popisa posebno opasnih EU napadača prisutno u našoj zemlji.
Skup su organizirali Hrvatsko ekološko društvo, Biološki odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut i Javna ustanova Priroda Grada Zagreba, uz pokroviteljstvo resornog ministarstva, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.