Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju nastavak negativnog trenda u domaćoj industriji.
• U listopadu je ukupno zaposlenih u industriji bilo 0,3 % manje nego u rujnu, a čak 3,2 % manje nego u listopadu prošle godine.
• Prerađivačka industrija, koja nosi gotovo 92 % ukupne zaposlenosti u sektoru, spustila se 0,3 % na mjesečnoj i 3,6 % na godišnjoj razini.
• Unutar prerađivačke grane najdublji rezovi zabilježeni su u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-19,2 %) te u proizvodnji odjeće (-16,6 %).
• Rudarstvo i vađenje, skromnog dvopostotnog udjela, bilježi pad zaposlenih od 0,1 % u odnosu na rujan i 0,5 % prema prošloj godini.
• Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom – 6,1 % udjela – jedina je u plusu: 0,3 % više radnika na mjesečnoj i 2 % na godišnjoj razini.
• Svijetla točka dolazi iz proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je broj zaposlenih skočio 15,2 % u odnosu na prošli listopad.
• Kumulativno od siječnja do listopada industrija zapošljava 2,6 % manje ljudi nego u istom razdoblju 2024., ali je radna produktivnost pritom porasla 5,2 %.
Političke posljedice Objavljene brojke otvaraju prostor novim napadima parlamentarne oporbe na premijera Andreja Plenkovića i ekonomski tim Vlade. Opozicijski zastupnici već najavljuju da će pad zaposlenosti koristiti kao argument protiv vladine industrijske i radno-pravno politike, posebno uoči rasprava o proračunu i mjerama za 2026.
Iako se u pojedinim granama bilježi rast, ukupna dinamika tržišta rada u industriji signalizira da Vlada neće moći izbjeći pojačani pritisak da objasni zašto radnih mjesta ima sve manje, a produktivnost raste tek uz smanjenje broja zaposlenih.
