Splitsko-dalmatinska županija ponovno potvrđuje status jedne od najpoželjnijih hrvatskih destinacija. Dok Split, Hvar i Brač već godinama pune naslovnice, statistike i komentari struke otkrivaju da se prava turistička priča sve snažnije seli prema zaleđu – u Zagoru, ponajprije Imotsku krajinu.
Prema službenim podacima, Županija je u prvih osam mjeseci ostvarila 16,9 milijuna noćenja, 0,6 % više nego lani. Iako su otoci i obala i dalje glavni magnet, impresivan rast bilježi Imotski: 22 706 dolazaka i 151 988 noćenja donijeli su skok od 14 % u posjetama i 5 % u noćenjima. Čak i početkom rujna, izvan vrhunca sezone, ondje je boravilo 1 150 turista.
Srce krša s jezerima svjetskoga glasa
Na području od svega 600 km² Zagora skriva 13 jezera, a najpoznatija su Crveno i Modro. Crveno jezero drži rekord najdubljeg krškog jezera u Europi – pri najvišem vodostaju doseže 317 m, a dno mu je šest metara ispod razine mora. Speleološke ekspedicije, base-jump skokovi i hod po užetu dodali su dašak adrenalina inače mirnom pejzažu. Modro jezero, pak, očarava promjenama boje i potpunim presušivanjem, što mještani tradicionalno obilježe nogometnom utakmicom na isušenom dnu.
UNESCO-ov vjetar u leđa
Geopark Biokovo – Imotska jezera nedavno je uvršten među UNESCO-ve globalne geoparkove, čime je cijelo područje dobilo snažnu međunarodnu vidljivost. „U području Geoparka je šest zaštićenih zona, svaka s jedinstvenim ekološkim i znanstvenim vrijednostima”, ističe Branimir Jukić, pročelnik splitskog HGSS-a i geograf podrijetlom iz Imotske krajine.
Jukić upozorava da je riječ o krškom prostoru bogatom pitkom vodom, raritetu u ovakvom okruženju, te podcrtava kako je njezina zaštita „izazov i obveza” za buduće generacije. Podsjeća i na kanjon Badnjevice u Prološcu koji se sprema dobiti status zaštićenog područja i već privlači zaljubljenike u canyoning.
Sigurnost kao uvjet daljnjeg rasta
Rast avanturističkog turizma prate i pojačane aktivnosti HGSS-a, čije su stanice u Splitu i Makarskoj dobile financijsku potporu županijske turističke zajednice. „Sve veći broj posjetitelja u neurbanim područjima znači i više intervencija. Kroz izrade zemljovida, obuke vodiča i sigurnosne preporuke želimo pokazati da smo ne samo atraktivna, nego i sigurna destinacija”, kaže Jukić.
Vino, ulje i autentičnost
Dok se broj noćenja penje, Zagora gradi brend na lokalnoj gastronomiji i tradiciji. Vinarije, kušaonice maslinova ulja i obiteljska poljoprivredna gospodarstva nude proizvode „od polja do stola”, a seoske fešte i manifestacije dodatno pojačavaju doživljaj života u dalmatinskom zaleđu. gosti sve češće dolaze upravo zbog, kako kažu domaćini, "istine i svakodnevice" koja još nije izblijedjela pod pritiskom masovnog turizma.
Tunel Sv. Ilija – prekretnica razvoja
Ključnu ulogu u preusmjeravanju turista od obale prema unutrašnjosti odigrao je tunel Sv. Ilija. Više od četiri kilometra dug probijanac kroz Biokovo povezao je Makarsku rivijeru s Imotskim, skratio putovanje na tek dvadesetak minuta i – što pokazuju brojke – otvorio vrata novim investicijama, poput hotela i adrenalinskih sadržaja.
Od „instagramičnih” uvala do kamenog zaleđa
I dok Modra špilja na Biševu ili Krknjaši na Drveniku Velom i dalje pune društvene mreže, travel blogeri sve češće otkrivaju Konobine serpentine i kanjon Badnjevice. Recenzije na on-line platformama to potvrđuju: Zagora se više ne spominje šapatom, nego postaje nezaobilazna stavka itinerera svakog tko želi upoznati „drugu stranu” Dalmacije.
Brojke, priznanja i usmena predaja sugeriraju isto: Imotska jezera i dalmatinska Zagora više nisu tek izlet iz Splita, nego destinacija koja ozbiljno konkurira obali – i to tijekom cijele godine.