Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijem Tjednom fokusu ponovno je otvorila pitanje bolovanja, ističući da sustav takvih naknada sve teže opterećuje hrvatsko gospodarstvo.
Prema njihovoj analizi:
• Tijekom 2024. čak 26 % kontroliranih bolovanja proglašeno je medicinski neopravdanim. • Broj provjera u posljednje tri godine više se nego prepolovio zbog nedostatka kontrolora. • Poslodavci u Hrvatskoj financiraju zdravstveni sustav doprinosom od 16,5 % na bruto plaću, isplaćuju naknade za prvih 42 dana bolovanja i pokrivaju troškove zamjene radnika ili smanjenja produktivnosti.
Iz HUP-a poručuju da time nastaje „trostruko financijsko opterećenje” koje smanjuje konkurentnost poduzeća i cijelog gospodarstva.
Usporedba s Europom
Hrvatska je među državama Europske unije s najduljim razdobljem za koje teret bolovanja pada na teret poslodavca, uz naknadu od 70 do 100 % bruto plaće. U srednjoj i istočnoj Europi teret je bitno kraći – prosječno 15 dana, a naknade su bliže 70 % bruto, ponegdje i niže.
• Slovačka: 10 dana • Češka: 14 dana • Mađarska: 15 dana • Slovenija: 30 dana
HUP smatra da bi jače i učestalije kontrole smanjile broj lažnih bolovanja te poziva nadležne institucije da hitno povećaju broj kontrolora i skrate razdoblje u kojem poslodavci isplaćuju naknade.
Iako se mjere još ne najavljuju službeno, poslodavci očekuju da će rezultati analize potaknuti raspravu o uravnoteženijem modelu koji bi, kako ističu, „zaštitio radnike koji doista jesu bolesni, a istodobno rasteretio tvrtke i zdravstveni sustav”.