Europska komisija predložila je rekordan Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2028.–2034. vrijedan 1,98 bilijuna eura. Iako se radi o najvećem iznosu dosad, udio proračuna u bruto nacionalnom dohotku Unije tek je neznatno povećan – s 1,13 na 1,26 posto – jer se dio sredstava (168 milijardi eura) mora izdvajati za otplatu tzv. „korona“ duga.
Što to znači za Hrvatsku
• Predviđena nacionalna omotnica iznosi 16,8 milijardi eura, naspram 14 milijardi u tekućem sedmogodišnjem razdoblju. • Od toga je 14,6 milijardi predviđeno za opća sredstva, 1,3 milijarde za migracije, sigurnost i unutarnje poslove, a milijarda za klimatski fond.
Europski fond za konkurentnost
Središnje mjesto novog prijedloga zauzima Europski fond za konkurentnost težak 409 milijardi eura. Fond objedinjuje postojeće financijske instrumente u četiri stupa:
- istraživanje i razvoj,
- obrana,
- energetika i zelena tranzicija,
- moderna industrija. Naglasak je na fleksibilnosti i mogućnosti povezivanja različitih programa kako bi se ubrzale inovacije i smanjio tehnološki jaz unutar Unije.
Stav HUP-a
Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja veći naglasak na energetsku infrastrukturu, što smatra ključnim za smanjenje troškova energije i modernizaciju domaće industrije. No, upozorava na nekoliko spornih točaka:
• Uvođenje CORE poreza za tvrtke s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna eura, koji bi, smatra HUP, „potkopao konkurentnost EU-a i odvratio investitore u trenutku kada poduzeća već osjećaju teret visokih poreza i cijena energenata“.
• Neujednačena primjena globalnog minimalnog poreza na dobit od 15 posto (Pillar 2) koja, kako tvrde, guši ulaganja europskih tvrtki i usporava rast BDP-a.
• Realno smanjenje sredstava za kohezijske politike i nedostatak jasnih alata za mjerenje njihovih učinaka, što bi moglo pogoditi regije čiji je BDP ispod 75 posto prosjeka EU-a.
Prijedlozi za pregovore o VFO-u
HUP drži da novi proračun mora biti usmjeren na zatvaranje investicijskog jaza od oko 750 milijardi eura i jačanje konkurentnosti. Poslodavci predlažu:
- Pojednostavljenje natječajnih procedura uz jasan kalendar i transparentno bodovanje projekata.
- Uvođenje uvjetovanosti po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost – financiranje vezano uz mjerljive gospodarske učinke.
- Smanjenje fragmentacije postojećih 50-ak programa te veće usmjeravanje sredstava u Europski fond za konkurentnost.
- Mehanizme koji bi slabijim državama omogućili ravnopravno sudjelovanje u važnim europskim projektima (IPCEI) bez prevelikog oslanjanja na nacionalno sufinanciranje.
Ključni prioriteti domaće poslovne zajednice
- Energetski sustav i zelena tranzicija
- Obrambena infrastruktura
- Istraživanje, razvoj i obrazovanje
- Transportna i logistička infrastruktura
- Poljoprivredno-prehrambena ulaganja, uključujući navodnjavanje i zaštitu od klimatskih nepogoda
- Potpora srednje-kapitaliziranim poduzećima
Prema procjenama HUP-a, europski fondovi Hrvatskoj već sada donose oko dva postotna boda realnog godišnjeg rasta BDP-a. Stoga udruga apelira da se očuva visoka razina financiranja te da se sredstva usmjere u projekte koji potiču produktivnost, inovacije i stratešku autonomiju cijele Europske unije.