Prema svježim podacima Eurostata, Europska unija je pretprošle godine proizvela više od 58 milijuna tona otpada od hrane, što odgovara prosjeku od 130 kilograma po stanovniku – blagi porast u odnosu na godinu prije.
Najviše se bacaju: • voće – oko 30 % • povrće – oko 20 % • žitarice – oko 10 %
Među članicama najgori su Cipar (286 kg po osobi), Danska (261 kg) i Grčka (201 kg). Hrvatska je s 122 kilograma po glavi pri europskom vrhu, daleko iznad susjedne Slovenije (78 kg).
Glavnina otpada nastaje u kućanstvima, no posebno zabrinjavaju brojke iz maloprodaje. U prosjeku, trgovine u EU-u odbace 10 kilograma hrane po stanovniku godišnje, dok hrvatski dućani bace čak 16 kilograma.
To znači da je hrvatska maloprodaja pretprošle godine završila s oko 62 000 tona neprodane hrane u smeću – 130 % više po stanovniku nego slovenski trgovci i 220 % više nego mađarski.
Podaci za 2022. otkrivaju drukčiju sliku: u Hrvatskoj je tada bačeno 71 kilogram hrane po stanovniku, što je 72 % manje nego godinu ranije. Unatoč tom padu, razlika između hrvatskih trgovaca i onih preko granice ostaje golema.
Eurostatovi podaci ponovno otvaraju pitanje učinkovitosti lanaca opskrbe i mjera za sprječavanje bacanja hrane u Hrvatskoj, osobito u maloprodaji koja očito ima još mnogo prostora za poboljšanje.