Hrvatska je Europskoj komisiji podnijela sedmi zahtjev za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), težak 1,07 milijardi eura. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj tranši koju je Zagreb dosad zatražio otkako je 2013. ušao u Europsku uniju.
Podnošenje zahtjeva postalo je moguće nakon što je Hrvatska uspješno ispunila svih 53 reformska i investicijska pokazatelja predviđena nacionalnim Planom oporavka i otpornosti. Time se zemlja svrstala među tri najbrže u Uniji – uz Italiju i Portugal – koje su već došle do sedme rate europskog novca.
Ključne dovršene mjere obuhvaćaju:
• komercijalizaciju inovacija i potpore poduzetništvu; • nadogradnju visokonaponske mreže te razvoj dodatnih 1 500 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije i istraživanje geotermalnog potencijala; • stvaranje izvještajno-upravljačkog sustava za putnički i teretni cestovni promet; • uspostavu središnjeg sustava interoperabilnosti i širenje elektroničkih javnih usluga, uključujući nadogradnju sustava eSpis; • digitalizaciju evidencija o socijalnim naknadama i jačanje lokalnih socijalnih usluga.
Prema podacima Vlade, Hrvatska je do sada primila ukupno 4,5 milijardi eura iz RRF-a. Najveći dio ulaganja usmjeren je na zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje energetske sigurnosti i obnovu zgrada, te na sektore obrazovanja, znanosti, zdravstva, tržišta rada, socijalne uključenosti i demografije.
Ako Europska komisija potvrdi sedmi zahtjev, ukupna sredstva pristigla u Hrvatsku iz Mehanizma za oporavak i otpornost dodatno će porasti, učvrstivši status zemlje kao jednog od najuspješnijih korisnika europskog plana poslijepandemijskog oporavka.