Sunce je ove godine zasjalo jače nego ikad nad europskom energetikom: u lipnju 2025. prvi je put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji, s udjelom od 22 %. No, unatoč gotovo idealnim klimatskim uvjetima, Hrvatska i dalje kaska.
„Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije”, upozorava Petra Andrić iz Greenpeacea Hrvatska. Prema nedavnoj analizi tog udruženja, zemlja bi do 2030. mogla preći na 100-postotnu opskrbu iz obnovljivih izvora, no za to bi trebalo ugraditi još oko 4 GW sunčanih elektrana.
EU bilježi brzi rast solarnih kapaciteta: Grčka je u posljednjih pet godina dodala 7 GW, Mađarska 5,5 GW, a Hrvatska samo 1 GW. Rezultat su velike razlike po stanovniku – prosjek Unije iznosi oko 755 W instalirane snage, dok je Hrvatska na skromnih 244 W, predzadnja u EU.
Veliki projekti zapinju, mali sustavi dominiraju
Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac ističe da je „situacija alarmantna” jer gotovo nema većih solarnih postrojenja: na prijenosnu mrežu priključeno je tek osam elektrana ukupne snage oko 120 MW. Istodobno, čak 80 % od 33 000 domaćih solarnih sustava nalaze se na krovovima kućanstava.
Glavne prepreke navodi u sporom izdavanju dozvola i trošku priključenja na mrežu, o kojem se čeka odluka regulatora već tri godine. Zbog toga „uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja”, kaže Pokrovac, podsjećajući da Hrvatska ljeti podmiruje i do 30 % potrošnje iz uvoza – ponajviše iz Mađarske.
Neizvjesnost za građane i zajednice
Građani su dosad bili potaknuti modelom net meteringa, no 1. siječnja sljedeće godine on se ukida. „Bez sustava poticaja za baterije, isplativost malih solarnih elektrana pada za oko 20 %”, upozorava Pokrovac. Energetske zajednice, koje u Austriji i Nizozemskoj broje tisuće članova, u Hrvatskoj su stale na brojci tri, ponajprije zbog kompleksne i skupe registracije.
Poticaji rastu, ali ritam je i dalje spor
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je od 2023. do 2024. oko 5 600 kućnih fotonaponskih sustava, a natječaji vrijedni 28 milijuna eura trebali bi dodatno povećati broj ugradnji. Državna elektroprivreda navodi da je do kraja listopada 2025. na distribucijsku mrežu priključeno 38 947 sunčanih elektrana ukupne snage 1 107 MW, što je skok od 37 % u manje od godinu dana.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska „kasni” za trendovima. Prosjek od 2 300 sunčanih sati godišnje usporediv je s južnom Italijom, no bez brže provedbe zakona, jače mreže i jasnih pravila za baterije teško će kapitalizirati vlastiti potencijal.
„Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture već sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije”, poručuje Andrić. Hoće li domaće institucije ubrzati proceduru i otvoriti put velikim projektima – ostaje ključno pitanje u godini kada je sunce već dokazalo da može preuzeti europsko energetsko kormilo.