Prema najnovijoj procjeni Državnoga zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je 30. lipnja 2024. imala 3 866 233 stanovnika – 6547 više nego godinu prije, što predstavlja rast od 0,2 %.
Najveći skok zabilježila je Istarska županija s relativnim porastom od 1,66 %. Slijede Zadarska (1,27 %) i Zagrebačka županija (1,14 %), dok je ukupno deset županija ostvarilo pozitivan saldo.
Na suprotnoj strani ljestvice nalaze se Požeško-slavonska (-1,51 %), Virovitičko-podravska (-1,27 %) i Vukovarsko-srijemska županija (-1,15 %), koje predvode popis područja s padom broja stanovnika.
Struktura i dob • Žene čine 51,3 %, a muškarci 48,7 % populacije. • Prosječna dob stanovništva porasla je na 44,5 godina – muškarci prosječno imaju 42,8, a žene 46,2 godine. • Osobe do 19 godina čine 19 % ukupnog stanovništva; najmlađa je Međimurska županija (21,3 % mladih), a najstarija Primorsko-goranska (16,5 % mladih). • Udio žena reproduktivne dobi (15-49 godina) iznosi 39,8 %.
Prostorna raspodjela Više od polovice građana (52,5 %) koncentrirano je u pet županija. Najnaseljeniji je Grad Zagreb s 20 % ukupnog stanovništva, slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 11,1 %. Najmanje stanovnika imaju Ličko-senjska te Požeško-slavonska županija.
Migracijska slika 2023. Podaci DZS-a pokazuju 69 396 useljenih i 39 218 iseljenih osoba, što je dodatno pridonijelo pozitivnom saldu i skromnom demografskom oporavku vidljivom u najnovijoj procjeni.
Demografski izazovi ostaju Unatoč blagom rastu, nastavak starenja i gubitak stanovništva u dijelu kontinentalnih županija ističu dugoročne izazove. DZS zaključuje da Hrvatska, s prosječnom dobi od 44,5 godina, ostaje među najstarijim nacijama u Europi.