Hrvatska će 10 % svoje omotnice iz kohezijske politike 2021.–2027. preusmjeriti u nove, zajedničke prioritete Europske unije. Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman potvrdila je odluku nakon sastanka Vijeća za opće poslove u formatu ministara zaduženih za koheziju.
Glavni smjerovi novih ulaganja
• priuštivo stanovanje
• prometna infrastruktura koju je moguće koristiti i u vojne svrhe
• zaštita vodnih resursa
• kibernetička sigurnost
• razvoj novih tehnologija
Ministrica je kao primjere prometnih projekata navela luku Ploče, više luka na paneuropskim koridorima te cestovnu mrežu u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Urbana agenda i postojeći programi
Na istom je sastanku usvojena i nova agenda EU-a za gradove. Hrvatska u aktualnom financijskom razdoblju već provodi poseban program za integrirana urbana ulaganja vrijedan 680 milijuna eura.
Pogled prema sljedećem proračunu EU-a
Europska komisija predlaže da se u Višegodišnjem financijskom okviru 2028.–2034. objedine dosadašnji fondovi za zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku u jedinstveni „megafond”, težak gotovo polovinu budućeg proračuna. Mikuš Žigman tu promjenu opisuje kao „ponešto drugačiju strukturu programiranja”, naglašavajući da je ključno „na objektivan način sagledati potrebe Republike Hrvatske i na njih adekvatno odgovoriti”.
Posebno ističe da konvergencijske potrebe hrvatskih regija ne smiju biti zanemarene: „Držimo da samo ulaganja u smanjivanje regionalnih razlika mogu doprinijeti dobrom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i u konačnici konkurentnosti Europske unije u cjelini.”