Inflacija se ovog proljeća vratila u središte domaće ekonomije: Državni zavod za statistiku procjenjuje da su potrošačke cijene u travnju bile 5,8 % više nego godinu prije, što je trenutačno najviša stopa u cijeloj eurozoni. Samo mjesec ranije godišnja stopa iznosila je 4,8 %, dok je prosjek monetarne unije u ožujku bio 2,6 %.
Što gura cijene prema gore?
- Energenti – prema podacima DZS-a, poskupjeli su 11,3 % u odnosu na ožujak 2025. Glavni razlog su napetosti na Bliskom istoku i poremećaji u opskrbi naftom i plinom.
- Usluge – skuplje su 7,8 %, pri čemu turistički i ugostiteljski sektor prenose veće troškove na krajnje korisnike.
- Globalni potresi – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj upozorava da bi rat između Sjedinjenih Država i Irana, zajedno s američkim carinama, mogao podići energente i gurnuti svjetsku inflaciju na 4,2 % do 2026.
Goran Buturac s Ekonomskog instituta Zagreb podsjeća da su "zbog rata na Bliskom istoku energenti ponovno preuzeli ulogu glavnog okidača rasta cijena u Europi". Time se potvrđuje šira slika koju nude MMF i OECD: dok središnje banke podižu kamate, geopolitički šokovi krče svoj put do novčanika građana.
Vladin odgovor – „plivajući PDV“
Kako bi ublažila udar na gorivo i grijanje, Vlada planira uvesti mehanizam fleksibilnog PDV-a. Izmjene Zakona o PDV-u predvidjele bi da se uredbom može privremeno sniziti porez na naftne derivate za najviše deset postotnih bodova. Time bi česte, dugotrajne saborske procedure bile zamijenjene bržom intervencijom države u slučaju novog skoka barela.
Međunarodni recepti i ograničenja
• Zamjenica direktora financijskog odjela MMF-a Ceyda Oner navodi da se u uvjetima "pregrijanog gospodarstva" inflacija obuzdava kontrakcijskom monetarnom politikom, no priznaje da kod globalno potaknutih poskupljenja "takve politike možda neće pomoći". • Neki ekonomisti podsjećaju na staru tezu Miltona Friedmana da je "inflacija uvijek i svugdje monetarni fenomen", dok povjesničar Adam Tooze naglašava da je i samo mjerenje inflacije politički izbor.
Optimizam ili pesimizam?
Američki predsjednik Ronald Reagan svojedobno je inflaciju usporedio s "džeparom, provalnikom i plaćenim ubojicom". Na domaćoj političkoj sceni oporbene stranke koriste sličnu retoriku prozivajući Vladu da nije na vrijeme reagirala. Vlada, pak, tvrdi da kombinacija visokih kamata Europske središnje banke i novog PDV-alatnika treba dati rezultate već do kraja godine.
Hoće li „plivajući PDV” zaustaviti poskupljenja ili će novi ratni i energetski šokovi poništiti učinak, ostaje otvoreno. Sigurno je samo da će hrvatski građani inflaciju i dalje osjećati na blagajnama – svaki put kad plate račun za gorivo, struju ili nedjeljni ručak.