Rok za prijavu nacionalnog nadzornog tijela za provedbu EU Uredbe o umjetnoj inteligenciji (AI Akt) istekao je 2. kolovoza, no Hrvatska – kao i većina članica – još ga nije ispunila. Bruxelles stoga zasad nema službeni popis regulatora, pa ni jasno definirani sustav kontrole primjene strogih pravila koja uređuju razvoj i korištenje rizičnih AI sustava.
Među 27 država samo je sedam (Cipar, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Slovenija i Španjolska) uspostavilo takozvanu „jedinstvenu kontaktnu točku” za komunikaciju s Europskom komisijom o AI Aktu. U Sloveniji je tu zadaću, primjerice, preuzela Agencija za komunikacijske mreže i usluge.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Europskoj je komisiji poslalo tek preliminarnu listu mogućih hrvatskih „nadležnih tijela“. Na popisu su:
• Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) • Pučki pravobranitelj • Pravobraniteljica za djecu • Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom • Državno izborno povjerenstvo (DIP) • Agencija za elektroničke medije (AEM)
Resorno ministarstvo navodi da stručna radna skupina – u kojoj sjede predstavnici državnih tijela, akademije, industrije i civilnog društva – „radi na pripremi i uspostavi nacionalnog institucionalnog okvira za provedbu AI Uredbe“. Uskoro bi trebao biti gotov prijedlog zakona koji će odrediti strukturu zaduženu za umjetnu inteligenciju i formalno imenovati nacionalnog regulatora.
Zbog kašnjenja država članica Europska komisija je predložila uvođenje tzv. digitalnog omnibusa – seta pravila koja bi joj privremeno dala primat u provedbi AI Akta i pojednostavila pristup podacima potrebnima za razvoj umjetne inteligencije. Time bi se, među ostalim, djelomično izmijenila i pravila GDPR-a. Omnibus bi trebao biti izglasan 2026., pa do tada na snazi ostaje isključivo AI Uredba, ali bez potpunog nadzornog mehanizma.
Odvjetnica Marijana Šarolić Robić smatra da centralizirano rješenje može imati prednosti: „Bolje je imati jednog regulatora na razini EU nego 27 regulatornih tijela s potencijalno drugačijim pristupima primjeni AI Uredbe.“
Dok Komisija čeka nacionalne planove, a države članice dovršavaju svoje zakone, sustav nadzora umjetne inteligencije u Europskoj uniji trenutačno ostaje nedovršen, a pravila bez jasnog provoditelja.