Inflacija u Hrvatskoj ni u kolovozu nije popustila: Državni zavod za statistiku (DZS) izračunao je godišnji rast potrošačkih cijena od 4,1 %, jednako kao u srpnju, čime je prekinut tromjesečni niz blagog ubrzavanja. Eurostat, koji koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), Hrvatsku ipak vidi na 4,6 %, drugu najvišu stopu u eurozoni, odmah iza Estonije sa 6,2 %.
Generatori poskupljenja ostaju isti – usluge te hrana i piće. Prema DZS-u, cijene usluga u odnosu na kolovoz prošle godine porasle su 6,4 %, dok je skupina hrane, pića i duhana skuplja 6,2 %. Energija je zabilježila rast od 2,5 %, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije skromnih 0,5 %.
Na mjesečnoj razini usluge su poskupjele 1,4 %, hrana, piće i duhan 0,2 %, dok je energija pojeftinila 1 %, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 0,7 %.
U cijeloj eurozoni inflacija je u kolovozu blago ubrzala na 2,1 %, nakon dva mjeseca dvopostotne stope, što je i cilj Europske središnje banke. Svježa hrana prednjači s rastom od 5,5 %, najsnažnijim od siječnja 2023., dok su usluge poskupjele 3,1 %, najblaže u gotovo tri i pol godine. Energija je nastavila pojeftinjavati, ali sporije nego u srpnju (−1,9 % naspram −2,4 %).
Kad se iz jednadžbe izbace energija i svježa hrana, temeljna inflacija u eurozoni ostaje na 2,5 %, što je razina na kojoj se drži od svibnja.
U usporedbi s ostalim članicama monetarnog bloka, iza Estonije i Hrvatske slijede Slovačka sa 4,4 % te Austrija i Latvija s po 4,1 %. DZS će detaljne podatke prema ECOICOP klasifikaciji objaviti 15. rujna.