Javno objavljivanje svih prodajnih cijena, uvedeno u svibnju 2025. kao zakonska obveza za hrvatske maloprodajne lance, zasad nije donijelo očekivano ujednačavanje tržišta.
Istraživači Ekonomskog instituta Zagreb analizirali su prvih šest mjeseci primjene mjere i usporedili širok raspon artikala u različitim lancima. Zaključak je jasan: ukupne razlike u cijenama ostale su gotovo iste kao prije potpune transparentnosti, najčešće u rasponu od svega nekoliko postotnih bodova.
Ključni nalazi istraživanja
• Potrošačke navike – Većina kupaca i dalje bira trgovinu prema blizini, radnom vremenu, parkiralištu ili navici. Samo manji broj spreman je obilaziti više lokacija radi nekoliko kuna uštede.
• Lokalno prilagođavanje cijena – Pojedini lanci i prije su imali jedinstvene cijene, dok drugi korigiraju iznose prema lokalnoj potražnji, osobito u turističkoj sezoni, pa se razlike održavaju neovisno o transparentnosti.
• Strategija „miješanih“ cijena – Trgovci namjerno kombiniraju niže i više cijene po kategorijama: jedan lanac može nuditi najpovoljnije voće, ali skuplje mliječne proizvode, dok će drugi biti najjeftiniji u sasvim drugim segmentima. Time se otežava procjena koji je ukupno najpovoljniji.
• Slaba upotreba dostupnih podataka – Za razliku od izraelskog primjera, gdje su javni cjenici popraćeni snažnom medijskom kampanjom, digitalnim aplikacijama i aktivizmom potrošača, u Hrvatskoj nedostaju posrednici koji bi podatke pretvorili u praktične alate – poput aplikacija za usporedbu košarica ili redovitih medijskih rang-lista.
Prema autorima studije, sama informacija nije dovoljna da promijeni ponašanje. Dok kupci ne počnu u većem broju „glasati novčanikom”, a trgovci osjećati jači pritisak na prodaju, objava cjenika ostat će korak u pravom smjeru, ali bez dramatičnog učinka na niveliranje cijena.