Mlijeko autohtone pasmine buša moglo bi postati nova zvijezda funkcionalne prehrane. U najnovijem istraživanju skupine znanstvenika – Vlatke Gantner, Krešimira Kuterovca, Marka Samardžije, Zvonka Steinera, Ranka Gantnera i Klemna Potočnika – utvrđeno je da bušino mlijeko ima iznimno povoljan masnokiselinski profil s mogućim antikancerogenim učinkom.
"Mlijeko buše sadrži veće udjele konjugirane linolne kiseline (CLA), alfa-linolenske kiseline (ALA), EPA i DHA u usporedbi sa simentalskim mlijekom", navode autori rada predstavljenog na 1. Međunarodnom simpoziju o stanju i zaštiti autohtonih pasmina.
Istraživanje otkriva:
• 35,5 % jednostruko nezasićenih masnih kiselina (MUFA) i 5,6 % višestruko nezasićenih (PUFA) u bušinu mlijeku, nasuprot 31,7 % MUFA i 4,8 % PUFA u mlijeku simentalke. • znatno više CLA, EPA i DHA – masnih kiselina povezanih s inhibicijom rasta tumorskih stanica, smanjenjem upalnih procesa i zaštitom kardiovaskularnog sustava.
Znanstvenici ističu da takav sastav proizlazi iz ekstenzivnog uzgoja: buša pase raznolike biljne vrste bogate omega-3 masnim kiselinama, što se izravno odražava u mlijeku. „Zbog povoljnog masnoćnog profila, mlijeko buše ima visoku nutritivnu i funkcionalnu vrijednost te bi njegovo uključivanje u prehranu moglo doprinijeti prevenciji kroničnih bolesti”, zaključuju autori.
Još 6 300 uzgojno valjanih grla
Premda je pasmina službeno ugrožena, Hrvatska trenutačno broji oko 6 300 registriranih buša. Najjače uporište nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, gdje se u 2023. godini uzgajalo 1 715 krava i 127 bikova – čak 43 % ukupne populacije krava i 40 % bikova te pasmine u državi.
Iskorištenost mlijeka ostaje skromna. Buše se uglavnom drže u sustavu krava–tele i rijetko se muzu; prosječna dnevna proizvodnja tijekom laktacije iznosi pet do deset litara, osjetno manje od komercijalnih pasmina. Unatoč tome, autori istraživanja smatraju da upravo taj „niche" proizvod može imati visoku dodanu vrijednost, osobito u obliku sira, jogurta ili fermentiranih napitaka s oznakom izvornosti.
„Očuvanje ove pasmine ima dvostruku vrijednost – čuva biološku raznolikost i omogućuje razvoj zdravijih prehrambenih proizvoda”, poručuju istraživači.
Ako se rezultati potvrde daljnjim studijama, Hrvatska bi mogla kapitalizirati svoje genetsko naslijeđe i plasirati bušino mlijeko kao prirodni štit protiv raka, spajajući tradiciju, znanost i zdravlje.