Zvonimir Hodak ovog je tjedna, u svojoj redovitoj kolumni, ponudio još jedan polemičan pregled domaćih kulturno-političkih tema i pritom izazvao val reakcija čitatelja.
Hodak se najprije osvrnuo na redatelja Olivera Frljića, navodeći kako mu je nakon Benkovca otkazan i nastup u berlinskom kazalištu Maxim Gorki. „Istina o kakvoći njegovih umjetničkih djela na kraju je ipak izašla na vidjelo”, napisao je publicist, dodavši da su se za takvu potvrdu „trebala tek strpljivo pričekati”.
Na tu je opasku odmah reagirao jedan od čitatelja, pitajući „zašto se Frljića uopće još trpi u Hrvatskoj” te zašto, unatoč brojnim odbijanjima u inozemstvu, i dalje dobiva prostor u domaćoj kulturi. Poručio je i da bi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek trebala objasniti čime je redatelj „zaslužio takav tretman”.
Hodak potom prelazi na vječnu temu – pozdrav „Za dom spremni” i glazbenika Marka Perkovića Thompsona. Podsjetio je da je HOS, čije oznake Thompsonovi simpatizeri nerijetko nose, još 1993. pravomoćnom presudom Vrhovnog suda potvrđen kao legalan dio pobjedničke Hrvatske vojske. Kritizirao je redateljicu Hanu Jušić, koja je, prema njegovim riječima, „zgrožena” kada mlade žene na Hodu za život nose HOS-ove majice, te političarku Daliju Orešković, koja je nedavno poručila da se publika ne bi trebala pojavljivati na Thompsonovim koncertima dok se pjevač ne odrekne spornog pozdrava.
U fusnotama kolumne Hodak spominje i predsjednika udruge VeDRA-e, Ranka Britvića, kojega naziva „mudrim Rankom” s „problemom memorije”. Autor tvrdi da se dio građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj „naviknuo na unosan politički posao” te dodaje kako je Hrvatska postala samostalna država koju „nisu poklonili jugo-nostalgičari, nego je izvojevana pobjedničkim ratom”.
Tekst je, očekivano, u kratkom roku potaknuo žive rasprave na društvenim mrežama. Pristalice Hodakova pogleda vide u njegovim argumentima potvrdu da se „dvostruki kriteriji” prema Domovinskom ratu i suvremenoj kulturnoj sceni napokon raskrinkavaju, dok kritičari naglašavaju da se time produbljuju ideološke podjele i potiče negativan sentiment prema neistomišljenicima.
Kolumna je još jednom pokazala da sukob oko interpretacije rata, uloge HOS-a i javnog financiranja provokativnih kulturnih projekata ostaje trajno otvorena rana hrvatskog društva. Reakcije na Hodakove riječi sugeriraju da će se ta rasprava, osobito oko Frljića i Thompsona, nastaviti i nakon što se sljedeći put spusti redakcijska zavjesa.
