Rast hrvatskog gospodarstva naglo je usporio na početku 2026., a eskalacija sukoba na Bliskom istoku dodatno prijeti slabijoj aktivnosti, pokazuje najnoviji Bilten Hrvatske narodne banke.
Prema procjeni središnje banke, realni BDP u prvom tromjesečju mogao bi porasti samo 0,1 % u odnosu na kraj 2025., kada je zabilježen skok od 1,4 %. Na godišnjoj razini rast bi se spustio na približno 2,3 %, s prethodnih 3,6 %.
Slabljenje je počelo i prije novog vala napetosti na Bliskom istoku, no HNB upozorava da bi rat mogao dodatno pritisnuti rezultate u drugom tromjesečju. Povjerenje potrošača opalo je, a poslovni optimizam značajno je niži u uslugama – osobito u trgovini – dok se u građevinarstvu zadržao na istoj razini. Industrija bilježi blagi oporavak očekivanja zahvaljujući većim trenutačnim narudžbama, ali to tek djelomično ublažava pad proizvodnje iz prva tri mjeseca.
Industrijski pad široko je rasprostranjen, a najizraženiji je kod kapitalnih proizvoda. S druge strane, promet u maloprodaji u ožujku je snažno porastao.
ZAPOŠLJAVANJE I PLAĆE Zaposlenost i dalje raste, ali osjetno sporije nego lani. Nominalne plaće početkom godine snažno su rasle, no u ožujku su stagnirale. Istodobno je godišnja inflacija u travnju dosegnula 5,8 %, pa realne plaće gotovo ne rastu, što koči približavanje životnog standarda prosjeku eurozone.
KREDITI I KAMATE Na bankarskom tržištu kamatne stope za poduzeća porasle su, dok su potrošačke blago pale zahvaljujući „akcijskim” ponudama banaka. Ubrzano rastu gotovinski nenamjenski krediti, dok stambeni krediti zadržavaju stabilan, ali nešto slabiji zamah. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita građanima ostala je na 12,7 %.
HNB ističe da je posebice živnulo kreditiranje smještaja i ugostiteljstva, što upućuje na pripreme za turističku sezonu.
ŠIRI RIZICI Središnja banka podsjeća da i eurozona bilježi usporavanje, uz inflaciju od oko 3 %, što zajedno s geopolitičkim napetostima pojačava neizvjesnost u pogledu budućih kretanja kamatnih stopa Europske središnje banke. Sve oči, poručuju analitičari, ostaju uprte u razvoj sukoba na Bliskom istoku i njegov mogući utjecaj na globalnu i domaću ekonomiju.