Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je ažurirane makroekonomske projekcije prema kojima bi hrvatsko gospodarstvo nakon ubrzanja rasta realnog BDP-a na 3,9 posto u 2024. u iduće dvije godine trebalo usporiti na oko 3 posto godišnje.
Glavni naglasci projekcija
• BDP: Predviđa se prosječni rast od približno 3 posto u 2025. i 2026. godine. Blago snižena procjena za 2025. odražava nešto slabiji zamah u drugoj polovici 2024., dok su očekivanja za 2026. nepromijenjena.
• Rizici: HNB upozorava da su pretežni rizici negativni zbog trgovinskih i geopolitičkih napetosti te mogućih posljedica američkih carina na globalno gospodarstvo. S druge strane, pojačano izdvajanje EU-a za obranu moglo bi potaknuti rast.
• Tržište rada: Zaposlenost bi u 2025. mogla rasti za 2,7 posto (nakon 3,3 posto u 2024.), a 2026. za 1,8 posto. Stopa nezaposlenosti spuštala bi se s 5 posto u 2024. na 4,7 posto u 2025. te na 4,5 posto u 2026., uz i dalje snažan priljev stranih radnika.
• Plaće: Nakon dvije godine dvoznamenkastog rasta nominalnih plaća (oko 15 posto), tempo bi u 2025. usporio na nešto ispod 10 posto, dok bi realne plaće rasle oko 6 posto. Dodatno smirivanje plaća očekuje se 2026., što uz rast produktivnosti smanjuje pritisak na jedinične troškove rada.
• Inflacija: Prosječna stopa mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema novoj je procjeni 4,2 posto u 2025., više od ranije očekivanih 4 posto u 2024. Temeljna inflacija (bez energije i hrane) nastavit će se postupno usporavati, ali rast cijena energije – zbog najavljenih administrativnih poskupljenja plina, električne i toplinske energije krajem 2024. i početkom 2025. – te skuplja hrana pogurali su ukupnu prognozu naviše.
• 2026.: Inflacija bi se, prema projekciji, spustila na 2,8 posto (HIPC) odnosno 2,6 posto po nacionalnom indeksu potrošačkih cijena (IPC) zahvaljujući slabljenju pritisaka na sve glavne komponente cijena i učinku novih makrobonitetnih mjera HNB-a.
• Investicije i izvoz: Nakon gotovo dvoznamenkastih stopa rasta ulaganja posljednjih godina očekuje se umjerenije, ali još uvijek solidno povećanje, potaknuto korištenjem sredstava EU-a i povoljnijim uvjetima financiranja. Vanjska potražnja trebala bi poduprijeti izvoz, premda HNB upozorava da bi jača sklonost domaćih građana putovanjima u inozemstvo mogla zadržati negativan doprinos neto izvoza ukupnom rastu.
Zaključno, centralna banka i dalje vidi hrvatsko gospodarstvo na putanji stabilnog rasta, premda uz blaže usporavanje i povišene inflacijske izglede u 2025. godini. Očekivano smirenje inflacije i plaća, zajedno s nastavkom investicija poduprtih europskim fondovima, trebali bi ublažiti pritiske na cijene i održati rast u 2026.