Hrvatska kućanstva svake godine završe u otpadu oko 211.730 tona hrane, što je procijenjeno na približno 250 milijuna eura – pokazuje najnovija analiza temeljena na podacima Eurostata. Premda je količina po stanovniku manja nego u većini država Europske unije, gubitak je i dalje golem: prosječna obitelj baci 147 kilograma hrane godišnje, odnosno 12,2 kilograma mjesečno.
Najslabija karika – hladnjak Istraživanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPiH) iz 2025. otkriva dvije ključne pogreške koje ubrzavaju kvarenje namirnica i nepotrebno opterećuju kućni budžet:
- Pogrešna temperatura – čak 51,4 % ispitanika ne zna koliku temperaturu zapravo drži njihov hladnjak, a oko 30 % ga ne hladi na preporučenih 2–5 °C. Više temperature pogoduju razmnožavanju bakterija, osobito u svježem mesu, ribi i mliječnim proizvodima.
- Nepravilno slaganje hrane – osam od deset građana pogrešno raspoređuje namirnice. Sirovo meso i riba trebali bi biti na donjoj polici, voće i povrće u ladicama, a termički obrađena hrana na policama iznad sirove kako bi se izbjegla križna kontaminacija.
Financijski učinak nije zanemariv. Procjena vrijednosti bačene hrane u Europi iznosi oko 1,18 eura po kilogramu. Primijeni li se ta stopa, prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje nepotrebno gubi oko 174 eura. Čak i ako tek jedan posto otpada proizlazi isključivo iz nepravilnog rukovanja hladnjakom, šteta za domaćinstva u Hrvatskoj i dalje prelazi 2,5 milijuna eura godišnje.
Stručnjaci stoga naglašavaju jednostavne korake: provjeriti termostat, redovito odleđivati starije uređaje, ne pretrpavati police i strogo odvajati sirovu od kuhane hrane. U zemlji u kojoj se gotovo četvrt milijarde eura svake godine doslovno baca u kantu, pravilno podešen hladnjak mogao bi biti najjeftinija investicija za zdravlje i kućni proračun.