Militantna skupina Hezbolah oštro je odbila najnoviji potez libanonske vlade koja je vojsci dala najmanje četiri mjeseca za drugu fazu nacionalnog plana razoružanja, usmjerenog upravo na šijitsku miliciju koju podupire Iran.
„Ono što libanonska vlada radi velika je pogreška jer služi ciljevima izraelske agresije”, poručio je zamjenik glavnog tajnika Hezbolaha Naim Kasem nakon odluke kabineta. Šijitski ministri odmah su napustili sjednicu vlade u znak prosvjeda.
Vlada je, prema riječima ministra informiranja Paula Morcosa, primila mjesečno izvješće vojske o planu „stavljanja oružja svih naoružanih skupina pod državnu kontrolu”. Druga faza predviđa ograničavanje oružja u područjima sjeverno od rijeke Litani do riječne linije Awali kod Sidona. Za provedbu je predviđen rok od četiri mjeseca, s mogućnošću produljenja „ovisno o raspoloživim sposobnostima, izraelskim napadima i preprekama na terenu”.
Rasprava o razoružanju Hezbolaha vuče se od razornog rata s Izraelom 2024. Vlada je u rujnu 2025. načelno prihvatila vojni plan, ali bez preciznog kalendara. Sadašnje konkretiziranje vremenskog okvira Teheranom potpomognuta milicija smatra pritiskom u korist Jeruzalema.
Izrael, koji oružane kapacitete Hezbolaha smatra „izravnom prijetnjom”, ponavlja da će nastaviti napade na libanonskom teritoriju „dok se ne uklone prekogranične prijetnje” i dok oružje milicije ne bude pod državnim nadzorom.
Odluka Bejruta tako je otvorila novu političku pukotinu: s jedne strane vlada želi centralizirati kontrolu nad naoružanjem, s druge Hezbolah poručuje da se neće razoružati dok „izraelska agresija” traje. U zemlji koja se još oporavlja od posljednjeg rata, napetosti rastu, a vojska dobiva težak zadatak balansirati između unutarnjih podjela i vanjskog pritiska.