Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) pustila je u javno savjetovanje prijedlog nove Metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koje će trajati do 21. studenoga 2025.
Prema nacrtu, osnovna novost je jasnije određivanje jediničnih cijena po kilovatu, ovisno o vrsti korisnika i naponskoj razini. Za priključke na niskom i srednjem naponu naknada će se većinom računati primjenom jedinične cijene, uz zaštitne odredbe koje bi trebale spriječiti prekomjerne troškove. S druge strane, priključci na visokom i vrlo visokom naponu plaćat će stvarne troškove izgradnje te dodatnu naknadu za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, čime se u cijenu prvi put direktno ugrađuju troškovi razvoja prijenosne infrastrukture.
Rasponi jediničnih cijena prilično su široko postavljeni, pa se očekuju primjedbe investitora, osobito na obvezu pokrivanja dijela troškova mrežnih zahvata. HERA najavljuje da će nakon savjetovanja razmotriti sve prijedloge i objasniti koje prihvaća, a koje odbija, prije nego što donese konačnu administrativnu odluku.
HERA ujedno traži da Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do stupanja metodologije na snagu usvoje svoje desetogodišnje planove razvoja. Ako to izostane, Agencija bi ponovno morala samostalno određivati jedinične cijene – procedura koja je ranije kočila ulaganja.
Analiza HOPS-ovih programa pokazuje da je najisplativiji program Lika, koji omogućuje 3 900 MW novih priključnih snaga uz ulaganja od 692,5 milijuna eura. Sličan omjer troška i koristi imaju Istra i Slavonija, dok je program Južni domovinski krak ocijenjen izrazito neisplativim.
Usvajanje prihvatljivih jediničnih cijena moglo bi deblokirati oko 45 projekata obnovljivih izvora energije ukupne snage 2 500 MW te otvoriti prostor za još 15 projekata vrijednih dodatnih 1 000 MW. Nedostatak jasno definiranih troškova priključenja dosad je bio jedna od glavnih prepreka razvoju solarnih i vjetroelektrana, na što je Udruženje OIEH više puta upozoravalo i Europsku komisiju. Međutim, Bruxelles u ovom slučaju nema mehanizme kojima bi izravno utjecao na hrvatske regulatorne odluke.
Javno savjetovanje stoga je ključno za postizanje kompromisa među regulatorom, operatorima mreže i investitorima, a ishod će znatno odrediti tempo energetske tranzicije u sljedećih deset godina.