Na znanstvenom skupu održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) prije nepuna dva tjedna predstavljena je Deklaracija HAZU o hrvatskome povijesnom grbu. Akademija u dokumentu, među ostalim, „objavljuje kraj stigmatizaciji različitih varijanata hrvatskoga povijesnoga grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola općenito”.
Ključna teza deklaracije oslanja se na povijesna istraživanja izložena na skupu: obje varijante šahovnice – s početnim bijelim (srebrnim) ili crvenim poljem – podjednako su se koristile od 16. stoljeća pa sve do danas. Time, poručuju autori, verzija s prvim bijelim poljem „nije ekskluzivno vezana uz NDH”, što znači da sama po sebi ne bi smjela biti sporna.
Međutim, dio povjesničara i društvenih komentatora smatra da problem ne leži u povijesnim činjenicama nego u načinu i okolnostima današnjeg isticanja tog simbola. Upozoravaju da „ideološko i političko značenje” prvom bijelom polju ne daje prošlost, nego suvremeno okruženje u kojem ga najčešće ističu pojedine skupine. Stoga izražavaju skepsu prema zaključku da deklaracijom prestaje svaka kontroverza: sumnjaju da će dokument ukloniti politička tumačenja koja prate bijelo prvo polje, osobito kad ga koriste akteri skloni relativizaciji ustaškog režima.
Akademija, pak, inzistira da je zadatak znanosti ponuditi povijesno utemeljene činjenice te time otvoriti put normalizaciji uporabe svih inačica nacionalnih simbola. Pitanje je, sugeriraju kritičari, može li se taj cilj ostvariti bez osvještavanja današnjih ideoloških borbi u koje je šahovnica, s bijelim ili crvenim početnim poljem, već duboko uronjena.