Nova, gotovo tridesetogodišnja studija stručnjaka za javno zdravstvo s Harvard Universityja praćena na oko 200 000 muškaraca i žena u Sjedinjenim Državama osporila je uvriježeno mišljenje da se za zdravlje srca presudno mora birati između prehrane s malo masti ili one s malo ugljikohidrata.
Istraživači su utvrdili da oba tipa dijete mogu biti korisna – ili štetna – ovisno o tome koliko je hrana cjelovita i nutritivno bogata. Obroci puni prerađenih namirnica, životinjskih masti i proteina, a siromašni voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama povezani su s manjom zaštitom kardiovaskularnog sustava, neovisno o tome imaju li malo ugljikohidrata ili malo masti.
„Fokusiranje samo na sastav nutrijenata, bez obzira na kvalitetu hrane, možda neće donijeti zdravstvene koristi”, naglasio je voditelj istraživanja, epidemiolog Zhiyuan Wu.
Sudionici koji su se držali raznolike, uravnotežene prehrane bilježili su više razine HDL-kolesterola („dobrog” kolesterola) te niže razine ukupnih masnoća i upalnih markera od ispitanika čiji jelovnik nije uključivao ključne zdrave sastojke.
Zaključak istraživača jasan je: umjesto brojanja grama masti ili ugljikohidrata, važnije je usredotočiti se na cjelovite, minimalno prerađene namirnice bogate vitaminima, mineralima i zdravim masnoćama.