Nogometaši Hajduka sljedeći će europski ispit polagati u Azerbajdžanu, kavkaskoj državi o kojoj se u Hrvatskoj još uvijek zna relativno malo. Riječ je o većinski muslimanskoj zemlji s približno deset milijuna stanovnika, smještenoj između Rusije, Turske i Irana.
Današnji Azerbajdžan bio je samostalan do 1920., kada je pripojen Sovjetskom Savezu. Kao konstitutivna republika SSSR-a zadržao je tijesne, strateške veze s Moskvom sve do raspada unije. Posljednjih godina, međutim, odnosi su se naglo pogoršali. Niz nasilnih i ksenofobnih incidenata prerastao je u diplomatski rat, a kulminirao je rušenjem azerbajdžanskog putničkog zrakoplova iznad Čečenije prošlog prosinca.
Geopolitički zaokret zemlje odražava se i na unutarnju sliku društva. Više od 60 % stanovništva su šijiti, oko trećine čine suniti, dok etničku većinu predstavljaju Azeri. Među manjinskim zajednicama najbrojniji su Rusi, koji posljedice zategnutih odnosa osjećaju i na terenu svakodnevice.
U takvoj atmosferi Splićani će tražiti europski prolaz. Iako je sport primarni motiv puta, kontekst nadolazećeg gostovanja šalje ih u zemlju koja je od nekadašnje saveznice postala simbol prkosa Kremlju. Hajdukova ekspedicija zato neće biti samo nogometna priča nego i susret sa stvarnošću regije u kojoj se velike politike isprepliću s lokalnim strastima.
