Ministar pravosuđa Damir Habijan predstavio je u Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, naglašavajući da se njima „dodatno štite i jačaju” prijavitelji, a ne samo udovoljava zahtjevima za pristupanje OECD-u.
• Izravno prijavljivanje policiji ili DORH-u – čim građanin podnese takvu prijavu, automatski stječe status prijavitelja nepravilnosti, što dosad nije bilo moguće. • Stroži rokovi u sudskim postupcima – odgovor na tužbu mora stići u 15 dana, prvo ročište u roku od 30 dana, a cijeli spor završiti u najviše šest mjeseci; odluka o žalbi mora se donijeti u 30 dana. • Veće novčane kazne – do 100 000 eura za pravne osobe, 15 000 za obrtnike i 6 000 za fizičke osobe.
Habijan tvrdi da time “sustav dobiva snažnije alate protiv odmazde”, a HDZ-ov zastupnik Ante Babić naglasio je rast unutarnjih prijava u posljednje dvije godine: „Ne radi se o kozmetičkim nego o suštinskim promjenama.”
Oporba ostaje skeptična
• Anka Mrak Taritaš (GLAS) smatra da se postupak prijave nije pojednostavio te da je promjene diktirao isključivo OECD. • Dalibor Paus (IDS) upozorio je kako društvo „ne voli one koji prijavljuju nepravilnosti” pa zviždači često ostaju bez posla. • Mišel Jakšić (SDP) podsjetio je da Pučka pravobraniteljica godinama ne dobiva termin u Saboru kako bi iznijela probleme u pravosuđu. • Dubravka Novak (Možemo!) istaknula je da zakon ne ukida imovinski cenzus za sekundarnu pravnu pomoć, ne osigurava psihosocijalnu podršku te je civilni sektor bio premalo uključen.
Prema prijedlogu, krug obveznika u javnom i privatnom sektoru se širi, a povjerljive osobe dobivaju jaču ulogu. Vladajući ističu napredak, dok oporba upozorava da prijavitelji i dalje riskiraju karijeru i dugotrajne procese. Rasprava o konačnom tekstu zakona tek slijedi.
