Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je paket zakonskih izmjena kojim Vlada planira istodobno zaoštriti kaznenu politiku i ubrzati sudske postupke potpunom digitalizacijom.
Prema prijedlogu, iz Prekršajnog zakona izlazi odredba koja je građanima omogućavala plaćanje dvije trećine izrečene kazne nakon presude. Habijan je naglasio da sudovi sada u 80 % slučajeva snižavaju novčane kazne, što, kako kaže, obeshrabruje policiju i potiče prigovore. „Sudovi u praksi ublaže kaznu u 80 posto slučajeva, a na ovaj način se ukida ta mogućnost. Ono što se događa je da dobijete prekršajni nalog, uložite prigovor i sud vam tu kaznu umanji, što u konačnici dovodi u pitanje i postupanje policije. Na ovaj način želimo smanjiti broj prekršajnih predmeta koji dolaze pred sud”, poručio je ministar.
Maksimalne novčane kazne, po novom bi modelu, rasle bi na 1 000 eura pri izdavanju obveznog prekršajnog naloga, dok bi se iznos koji se može naplatiti na mjestu počinjenja povisio na 380 eura (sada 265,45 eura). Prag za izricanje pismenog ili usmenog upozorenja također se podiže, s 132,72 na 300 eura.
Digitalni zaokret sustava
Od srpnja 2027. glavne rasprave na sudovima morat će se tonski snimati, a e-komunikacija postaje obvezna. Pismena pravnim osobama dostavljat će se isključivo putem elektroničkog korisničkog pretinca spojenog na državnu informatičku infrastrukturu. Habijan tvrdi da će to značajno skratiti trajanje prekršajnih postupaka te podići transparentnost. „Uvođenjem obvezne e-komunikacije, tonskog snimanja rasprava i novih modela suradnje unutar Europske unije, stvaramo moderan i transparentan sustav koji odgovara potrebama digitalnog doba i osigurava bržu pravdu za sve naše građane”, istaknuo je.
Otvaranje pravnog tržišta
Novi paket uključuje i izmjene Zakona o odvjetništvu: odvjetnička društva iz drugih država članica EU-a moći će otvarati podružnice u Hrvatskoj, a hrvatskim vježbenicima dopustit će se dio prakse kod odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama.
Cjeline reforme zatvara prijedlog potpuno novog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a. Taj dokument zamijenit će zakon iz 2010. i uskladiti domaći okvir s najnovijim europskim uredbama, posebice u pogledu prijenosa kaznenih postupaka i europskog uhidbenog naloga.
Ministarstvo očekuje da će paket zakona u saborsku proceduru ući prije ljeta, a digitalni standardi koje donose trebao bi u potpunosti zaživjeti do 2027. godine.
