U petak, 21. studenoga, u 19 sati, prostor za suvremenu umjetnost Apoteka u Grožnjanu postaje pozornica za izložbu „Stato Libero di Grisignana: utopija ili zamišljena distopija”. Riječ je o završnom prikazu ovogodišnje Ljetne škole Akademije likovnih umjetnosti, održane od 13. do 23. lipnja pod mentorstvom profesora Josipa Zankija i Ivana Fijolića, uz doprinos kolege Tomislava Buntaka.
Škola je spojila terenski rad, istraživanja, predavanja i radionice, krećući od dvije naoko suprotne povijesne ideje: Gabriele d’Annunzijevog kratkotrajnog „Stato Libero di Fiume” iz 1920. te Aleksandra Rukavine i njegova „Grada umjetnika” iz 1964. godine. U središtu promišljanja našla se gentrifikacija – presijecanje politike, nekretnina i kulture u liminalnim prostorima Rijeke i Grožnjana.
Na izložbi sudjeluju studenti i doktorandi ALU-a Nika Grzelj, Martin Ivček, Franka Margeta, Bruna Marelić, Karla Vrdoljak i Zorana Unković, kao i gost, doktorand Fakulteta arhitekture u Portu Rodrigo Queirós. Program se nastavlja višegodišnjom suradnjom s tršćanskom zadrugom Cooperativa Sociale La Collina, čiji članovi Pavel Berdon i Diego Porporati također izlažu radove.
Prvi dio postava donosi rezultate terenskih radionica:
• Nika Grzelj bilježi istarski pejzaž kroz osobne vizualne zapise. • Martin Ivček kombinira humor i fragmentiranu naraciju inspiriranu Grožnjanom. • Franka Margeta u "Grožnjanskom tepihu" i "Meditaciji" istražuje meditativnost istarskih ulica i suhozida. • Bruna Marelić u "Sjedni sa mnom" motivom kamena priziva osobna sjećanja. • Karla Vrdoljak predstavlja akrile nadahnute povijesnim slojevima i freskama Vincenta iz Kastva. • Zorana Unković izlaže seriju "kapsula sjećanja" u obliku kutija. • Rodrigo Queirós promišlja identitet i vrijeme kroz video radove i fotografije.
Drugi segment fokusiran je na radove La Colline. Pavel Berdon donosi video-dokumentaciju participativne akcije realizirane tijekom boravka u Grožnjanu, dok Diego Porporati portretom "Zoran" spaja lice modela s konjem Marco Cavallo, simbolom antipsihijatrijskog pokreta. Postav zaokružuje „Psihobiogeografija” Vladimira Gudca, objekt s akvarelom crvendaća koji evocira autorova sjećanja na poslijeratnu Opatiju kroz prizmu prostora, gladi i identiteta.
Izložba ostaje otvorena do sredine prosinca, nudeći posjetiteljima promišljanje o tankoj liniji između utopije i distopije kada umjetnost preuzima napuštene prostore.