MOSTAR – Obljetnica osnutka HDZ-a BiH u Mostaru pretvorila se u pozornicu za novo zaoštravanje rasprave o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dok su Andrej Plenković i Dragan Čović bez izjava obilježili 35 godina stranke, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman dan ranije je detonirao raspravu izjavom za Televiziju Herceg Bosne.
„Da su Hrvati tada znali kao supotpisnici Daytonskog sporazuma da hrvatski narod u BiH neće biti ravnopravan, da neće biti u mogućnosti izabrati svoje legitimne političke predstavnike, oni ne bi nikada potpisali taj sporazum. Rezultat Daytonskog sporazuma je, dakle, bio dogovor triju konstitutivnih naroda. On je dizajniran tako da je BiH jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I ostalih građana”, poručio je ministar.
Grlić Radman pritom je kritizirao neimenovane visoke predstavnike međunarodne zajednice tvrdeći da su „donosili odluke koje su išle na štetu hrvatskog naroda, koji je najmalobrojniji u BiH”. Izjava je odmah naišla na oštre reakcije dijela bošnjačkih medija i političke elite u Federaciji BiH.
Četiri puta bez svog člana Spor oko izbornog zakona – osobito činjenice da su Bošnjaci već četiri puta Hrvatima izabrali člana Predsjedništva – ponovno je došao u središte pozornosti. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za Večernji list je naglasio kako je aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt već imao priliku promijeniti pravila, ali to nije učinio:
„Uvjeren sam da je svjestan kolika se ozbiljna šteta nanosi stabilnosti BiH kada se prakticira mogućnost, kao što je to rađeno više puta, da Bošnjaci biraju dva bošnjačka člana Predsjedništva, destabilizirajući time svaki put istu onu državu u koju se kunu.”
Čović je upozorio i na slučajeve „lažnog mijenjanja nacionalnosti” uoči izbora, nazvavši to ključnim izazovom za funkcioniranje zemlje.
Dodik pravomoćno osuđen Dok Federacija raspravlja o izbornom zakonu, u Republici Srpskoj kulminira druga kriza. Sud BiH odbio je žalbu odvjetnika Milorada Dodika i potvrdio odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kojom je lider RS-a smijenjen s mjesta predsjednika entiteta. Izborni zakon BiH nalaže da svaki izabrani dužnosnik pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci automatski gubi mandat.
Dodik je u srpnju pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. SIP sada mora raspisati prijevremene izbore u roku od 90 dana, što otvara dodatnu neizvjesnost u državi koju promatrači već nazivaju najnestabilnijom u posljednjih trideset godina.
Hrvatska vlada i HDZ-BiH ponovili su da će nastaviti lobirati za europski put BiH, ali poruke iz Mostara i Sarajeva pokazuju da se ključni prijepori – od izbornog zakona do statusa konstitutivnih naroda – ni nakon tri desetljeća od Daytona ne približavaju rješenju.
