Hrvatska je i ove godine dočekala kraj glavne sezone s osjetno skromnijim rezultatima od najvećih konkurenata na Mediteranu. Prema podacima Hrvatske narodne banke, strani su gosti u prvoj polovini 2025. ostavili oko 4,3 milijarde eura, što je tek 5,9 % više nego lani. S obzirom na inflaciju i pad fizičkog prometa u srpnju i kolovozu, realni rast gotovo je ispario.
Sasvim drukčiju priču bilježe ostale turističke sile:
• Grčka – U sedam mjeseci prihodovala rekordnih 12,2 milijarde eura, čak 12,5 % više nego 2024. Samo u srpnju utrženo je oko 4,5 milijardi eura (+15 %). Glavni generator skoka su gosti iz Velike Britanije, SAD-a i prije svega Njemačke, odakle je stiglo 2,8 milijuna turista i dvije milijarde eura potrošnje (+16,6 %).
• Španjolska – Od siječnja do srpnja primila je 55 milijuna stranih posjetitelja (+4,1 %) i ostvarila 76 milijardi eura prihoda (+7,2 %). U srpnju je potrošnja porasla 6,1 %, iako je broj dolazaka skočio samo 1,6 %. Najveći broj gostiju dolazi iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke.
• Turska – U prvih šest mjeseci broji 25,8 milijardi dolara prihoda (+7,6 %). Iako je u srpnju zabilježen pad dolazaka od 5 %, kolovoz je donio lagani oporavak (+2 %). Najvjerniji su ostali Rusi (4,5 milijuna turista), a slijede Nijemci (4,4 mil.) i Britanci (3 mil.).
• Cipar – Sam srpanj donio je 513 milijuna eura prihoda (+8,2 %), dok je kumulativno od siječnja do srpnja zaradio oko 2 milijarde eura, što je skok od 17 %.
Njemačko tržište pokazalo je jasnu promjenu navika: dok je u Hrvatskoj u sedam mjeseci zabilježeno 3 % manje njemačkih dolazaka, Grčka je istodobno rasla dvocifreno, a Španjolska skromno, ali stabilno.
Stručnjaci procjenjuju da će Hrvatska, s obzirom na slabiju špicu i pritisak rasta cijena, kraj godine dočekati s osjetno nižim stopama rasta od konkurencije. Ključna pitanja ostaju struktura gostiju, cjenovna politika i diverzifikacija tržišta – segmenti u kojima su mediteranski rivali očito odmaknuli nekoliko koraka naprijed.