Ekonomist i bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić tvrdi da se iza rekordnih makroekonomskih pokazatelja krije ozbiljan problem – Hrvatska, kaže, „formalno raste, a zapravo zaostaje za drugima”.
Premijer Andrej Plenković posljednjih se tjedana hvali nikad boljim standardom građana, pozivajući se na podatke o rastu plaća, uvjetno najavljenu 13. mirovinu i kontinuirani rast BDP-a. Doista, prema izračunu popularnog ekonomskog blogera Tonija Vitalija, medijalna plaća u Hrvatskoj porasla je 52 % od travnja 2021. do travnja 2025., što je gotovo dvostruko više od kumulativne inflacije od 27,6 %. Vitali pritom naglašava da su najniže plaće rasle brže od najviših, a da su zaposleni u javnom sektoru prošli bolje od kolega u privatnom.
Grčić, međutim, upozorava da rast plaća i BDP-a ne znači nužno i hvatanje koraka s razvijenijim članicama Europske unije. „Ako drugi rastu brže, naše relativno zaostajanje se povećava”, poručuje.
Oporbeni SDP, čiji je Grčić vodeći ekonomski glas, najavljuje vlastiti paket mjera koji bi, kako tvrde, usmjerio rast prema jačanju produktivnosti, investicijama u visoku dodanu vrijednost i pravednijoj raspodjeli dobiti. Ključnim drže modernizaciju industrije, smanjenje parafiskalnih nameta i ulaganje u obrazovanje, iako detalji još nisu javno predstavljeni.
Dok se Vlada poziva na „nikad bolji životni standard”, oporba upozorava da statistika skriva dubinski jaz između Hrvatske i ostatka Unije. Sukob dviju vizija nastavit će se i uoči jesenskog proračuna, kada će se, kako sve upućuje, otvoriti rasprava o tome raste li Hrvatska dovoljno – ili samo dovoljno sporo da i dalje kaska za drugima.
