Rast prihoda najvećih domaćih graditeljskih tvrtki ove je godine usporio na terenu. Iako su ukupni prihodi u djelatnosti izgradnje stambenih i nestambenih zgrada kumulativno porasli za 8,3 %, dobit prije oporezivanja pala je za 24,1 %, pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Pad dobiti pratio je i silazak ključnih financijskih pokazatelja: bruto marža i povrat na imovinu osjetno su niži, koeficijent zaduženosti veći je za 19,7 %, a tekuća likvidnost pala je za 18,5 %. Iz Instituta upozoravaju da su trendovi negativni, ali dodaju kako se zaduženost i likvidnost još uvijek zadržavaju „u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima”.
Više radnika, manje učinka
Najveći uteg sektoru u ovoj je godini produktivnost. Zapošljavanje je raslo zahvaljujući uvozu radne snage, no obujam građevinskih radova to nije pratio. Autor analize Goran Butorac navodi: „Rezultati provedene analize potvrđuju kako se pad produktivnosti, mjeren bruto dodanom vrijednosti po zaposlenom, očituje i u značajnijem zaostajanju Hrvatske za gospodarski najrazvijenijim zemljama Europske unije.”
Belgija u graditeljstvu ostvaruje gotovo tri puta veću bruto dodanu vrijednost po zaposlenom od Hrvatske, dok Nizozemska i Austrija postižu 2,5 puta bolji rezultat. U prosjeku stare članice EU-a ostvaruju 71.127 eura dodane vrijednosti po radniku, a nove 37.753 eura. Hrvatska se s 35.541 eura nalazi ispod tog prosjeka; u regiji bolje stoje Slovačka (53.584 eura) i Slovenija (45.954 eura).
Slabija potrošnja kao glavna kočnica
Institut upozorava da bi usporavanje rasta osobne potrošnje – zbog slabijeg povećanja raspoloživog dohotka – moglo najviše zakočiti nove investicije. Hrvatska narodna banka procjenjuje da će graditeljstvo iduće godine rasti oko 3 %, uz opće usporavanje investicijskog ciklusa. Dodatni pritisak donosi smanjena potražnja za nekretninama, što se već vidi u manjem broju novogradnji i usporenoj dinamici izdavanja građevinskih dozvola.
Taj scenarij nema posljedice samo za izvođače radova. Slabija aktivnost povlači nižu potražnju za šljunkom, cementom, ciglom, drvenom građom, staklom i namještajem, ali i za projektantskim uslugama, upozorava analiza.
Poslodavci tvrde: egzodus majstora nije masovan
U Udruzi poslodavaca u graditeljstvu smatraju da situacija s radnom snagom nije alarmantna. Direktor udruge Mirko Habijanec naglašava da tvrtke „ne bilježe odljev kvalificirane radne snage”, podsjećajući na kolektivni ugovor koji, kaže, jamči primanja „malo iznad polovice onih u Njemačkoj”. Dodaje kako domaći radnici imaju plaćenu pauzu, topli obrok i naknadu za minuli rad, što u Njemačkoj „radnik nema”.
Infrastruktura ostaje adut
Unatoč nizbrdici kod stanogradnje, graditeljstvo i dalje zauzima važnu poziciju u hrvatskom gospodarstvu. Na to upućuje val projekata u prometnoj i turističkoj infrastrukturi, ali i relativno snažan trend zapošljavanja. Ipak, poručuju analitičari, uskoro bi upravo manjak kvalificiranih radnika i slabija unutarnja potražnja mogli odlučiti koliko snažan – ili slab – zamah sektor može zadržati u 2026. godini.