Astronomske cijene nekretnina, koje prosječna hrvatska obitelj teško može pratiti, rezultat su niza isprepletenih razloga, tvrdi Saša Perko, inženjer građevinarstva i direktor grupacije DOMinvest.
„Ne postoji jedan 'krivac' za visoke cijene kvadrata, već je to posljedica funkcioniranja tržišta nekretnina na koje snažno utječe stanje u građevinskom sektoru”, objašnjava Perko. Po njemu, ključni pokretač rasta jest jaz između goleme potražnje i ograničene ponude novih stanova.
Ulazni troškovi udvostručeni
Perko navodi kako su se od 2018. do danas glavni troškovi gradnje dramatično povećali:
- postavljanje keramike skočilo je s 10 na 25–30 € po kvadratu;
- ukupna cijena gradnje porasla je s oko 800 na približno 1 500 € po kvadratu;
- zemljišta, projektantske usluge i ostali ključni inputi najmanje su se udvostručili.
„Naravno da su se u tom razdoblju povećale i marže, ali to je posljedica istog tržišnog mehanizma”, dodaje on, odbijajući tezu da su investitori glavni profiteri.
Premalo radnika, premalo stanova
Direktor DOMinvesta ističe da građevinski sektor objektivno nema kapacitete izgraditi onoliko stanova koliko tržište traži. Dok god ponuda zaostaje, cijene će, kaže, nastaviti rasti bez obzira na to što rade investitori.
„Kada bi na tržište dolazila količina stanova koju potražnja zahtijeva, cijene bi se spuštale ili barem prestale rasti. U trenutku kada postoji ravnoteža ponude i potražnje, cijene se stabiliziraju”, zaključuje Perko.
Drugim riječima, dok ne stignu dodatni kapaciteti – bilo kroz veću domaću proizvodnju, uvoz radne snage ili bržu administraciju građevinskih dozvola – kupci će i dalje plaćati rekordne iznose za svaki kvadrat.