Dok su se prijašnji valovi europske integracije kretali odozgo prema dolje – od stručnjaka preko poduzetnika do državnika – u području obrane događa se obrat: birači pozivaju na više Europe, a elite oklijevaju.
Podrška javnosti nikad snažnija
• Eurobarometar iz proljeća bilježi da 81 posto stanovnika EU-a želi zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, a tek 15 posto joj se protivi. • U posljednjih dvanaest godina potpora je porasla za 27 bodova u Švedskoj i Irskoj, 24 u Finskoj te 17 u Danskoj. • Danski je referendum 2022. izbrisao dugogodišnju vojnu izuzeće te zemlje – glasalo je „za” 67 posto birača.
Vlastitu vojsku prije NATO-a
Istraživanje Le Grand Continenta u devet država pokazuje da većine žele sposobnost obrane neovisnu o SAD-u. U Njemačkoj je 69 posto ispitanika odabralo europsku vojsku, svega 13 posto nacionalnu, a 12 posto NATO. Čak je i u tradicionalno skeptičnoj Poljskoj europska opcija (37 posto) ispred NATO-a (29 posto) i nacionalne (24 posto).
Sumnja u sposobnost Bruxellesa
Analize Europskog vijeća za vanjske odnose otkrivaju drugo lice raspoloženja: građani podupiru veća izdvajanja, pa i uvođenje ročništva, ali dvojbe ostaju oko brzine i učinkovitosti odlučivanja u EU-u.
Skandinavski primjer
Okidač za promjenu raspoloženja bio je ruski napad na Ukrajinu. Nakon 24. veljače 2022. većina Šveđana i Finaca u svega nekoliko dana okrenula se ulasku u NATO; politički vrh tek je naknadno slijedio birače. Povjerenje u američki kišobran dodatno je oslabilo povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, pa su do 2025. većine u obje zemlje zaključile da Washington više nije pouzdan zaštitnik.
Industrija koči, birači traže rezultat
Za razliku od prijašnjih integracijskih iskoraka, obrambeni sektor nema snažan poslovni lobi za jedinstveno tržište; nacionalni prvaci uživaju monopol kod kuće i boje se konkurencije. Građanima je, međutim, važnije da se novac troši učinkovito nego da se čuva status quo u industriji. Europski program za obrambenu industriju (EDIP) trebao bi upravo tu nametnuti zajedničke standarde i uštede.
Vrijeme za političko vodstvo
Potpora EU-u općenito iznosi rekordnih 74 posto. Unatoč tome, mnogi centristički lideri još previše gledaju na populističnu desnicu i zaziru od „više Europe”. No, kako su nacionalni narativi o suverenoj obrani razotkriveni ratom i geopolitičkim preokretima, birači sada od svojih predstavnika traže ambiciozniji, europski odgovor.
Pitanje je: hoće li se političari konačno usuditi iskoristiti vjetar u leđa koji im – ovoga puta odozdo – stiže iz vlastitih država?
