U samo sedam godina aplikacije za dostavu hrane pretvorile su se u jednu od najbrže rastućih industrija na svijetu. Poseban zamah dobile su tijekom pandemije, kad je izolacija zatvorila restorane i potaknula milijune ljudi da večeru naruče – umjesto da je skuhaju ili pojedu vani.
Dubrovnik tek otvara igru
U Dubrovniku je najprije dominirao Glovo, a tek je nedavno stigao i Wolt. Za razliku od Splita i Zagreba, gdje uz Glovo i Wolt već dugo voze i Bolt, Dobar tek ili Foodapp, jug Hrvatske tek sad dobiva pravo tržišno natjecanje.
Posrednici koji skupo koštaju
Sama logika poslovanja ostala je ista: krajnji kupac plaća višu cijenu zbog troškova isporuke, dok restorani aplikacijama daju proviziju koja doseže i 30 % vrijednosti narudžbe te dodatnu naknadu za bolju poziciju u aplikaciji. Zbog tih je izdataka dio ugostitelja odustao od digitalnog partnerstva već u prvim mjesecima.
Tko najviše naručuje?
• Nizozemska: 55 % stanovnika naručivalo je hranu preko platformi u 2023.
• Norveška: 54 %
• Irska: 49 %
• Španjolska: 42 %
• Turska: 48 %
• Njemačka: 25 %
• Italija: 19 %
• Hrvatska: 22 %
• Bosna i Hercegovina: 21 %
• Crna Gora: 38 %
• Srbija: 8 %
Statistika otkriva da je domaće tržište skromnije od zapadnoeuropskih, ali i da Hrvati naručuju gotovo triput češće od susjeda u Srbiji.
Trideset minuta – ponekad samo na papiru
Sve platforme obećavaju dostavu „unutar 30 minuta”. U praksi, korisnici diljem svijeta redovito hvale praktičnost, ali prigovaraju kašnjenjima, prohladnoj hrani i dodatnim „minimalnim naknadama” koje se pojave pred samo plaćanje.
Dok se broj aplikacija povećava, a konkurencija raste, kupci i ugostitelji nadaju se da će pritisak tržišta popraviti i – brzinu isporuke.