Rasprava o načinima prikazivanja Domovinskog rata u kulturi ponovno je zapalila društvene mreže i medije nakon izlaska dokumentarnog filma „Mirotvorac”, posvećenog ubijenom osječkom policajcu Josipu Reihlu Kiru.
Novinar i teolog Ivica Šola tvrdi da film, nastao uz potporu Ministarstva kulture i medija, „manipulira povijesnim činjenicama” i nameće sliku Osijeka u kojoj su akteri podijeljeni na „mirotvorce” i „ratne huškače”. Po njemu, u filmu nedostaju ključni svjedoci onoga doba, a pogrešno se sugerira i politička zavjera u pozadini Kirova ubojstva 1991. godine.
Šola podsjeća da je Reihl Kir, kao načelnik osječke policije, pokušavao spriječiti sukobe između hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba u Tenji. Gradonačelnik Zlatko Kramarić i tadašnji zastupnik Mato Arlović nudili su mirne razgovore, no pobunjeni Srbi prijedloge su odbili. Prema Šolinom tumačenju, ključni trenutak nastupio je kada je tadašnji ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac naložio Kiru da ipak ode u Tenju, gdje je poginuo u zasjedi. „Josip je zapravo žrtva Boljkovca, koji se preko njega pokušao obračunati s Glavašem i desnom strujom HDZ-a”, napisao je Šola, zaključujući da film prešućuje tu perspektivu.
Umirovljeni general-bojnik i nekadašnji osječki ratni zapovjednik Branimir Glavaš javno je podupro Šoline primjedbe. Na Facebooku je prozvao predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka, koji je, kako navodi, supotpisnik scenarija: „Hrvoje Zovko me je prije dvije godine zvao da sudjelujem u filmu… kada sam pristao, nikada se više taj ološ nije javio.” Glavaš film naziva „propagandnim projektom” i tvrdi da ga autori namjerno drže podalje od kamera kako bi izbjegli neugodne činjenice o ratnim zbivanjima u Osijeku.
Film „Mirotvorac” nastoji prikazati život i tragičnu smrt Josipa Reihla Kira, policajca koji je već u prvim mjesecima rata zagovarao dijalog. Suprotna tumačenja događaja, međutim, otkrivaju koliko su sjećanja na rat i dalje podijeljena – osobito kad kulturni projekti zahvaćaju bolne i nerazjašnjene teme.
Autori filma zasad nisu javno odgovorili na ove optužbe, ali rasprava o točnosti prikaza i izboru sugovornika pokazuje da priča o Reihlu Kiru i dalje snažno odjekuje u hrvatskoj javnosti.